PROMJENA OKOLNOSTI: Kako rat u vezi s Iranom oživljava somalijsko piratstvo

FOTO: (Instagram) Pirati su 17. jula oteli MT Asanu, tanker za naftu pod zastavom Tanzanije, nakon što su se ukrcali na njega na oko 65 nautičkih milja od jemenske luke Mukalla. Tanker se sporo kretao prema Somaliji kada je naoružana osoba uočena u blizini komandnog mosta. Pomorski zvaničnici EU ubrzo su zaključili da ta osoba nije djelovala sama. MT Asana je četvrti brod koji su navodni pirati oteli u blizini Somalije od aprila, u krizi koja je ponovo izazvala strahovanja za pomorsku sigurnost u području Adenskog zaljeva i Crvenog mora. Piratstvo kod Roga Afrike koštalo je više od 400 miliona dolara na ime otkupnina u periodu između 2005. i 2012. godine, prema zajedničkoj studiji Interpola, Ujedinjenih nacija i Svjetske banke, koja je zabilježila otmicu 179 brodova u tom periodu prije nego što je međunarodna koalicija stavila krizu pod kontrolu. Na vrhuncu te ranije krize, samo tokom 2010. godine, pirati su oteli 53 plovila i uzeli 1.090 članova posade za taoce, navodi se u izvještaju organizacije Oceans Beyond Piracy. Do juna naredne godine, ta organizacija je zabilježila da je istovremeno u zatočeništvu bilo više od 500 pomoraca. Kada je došlo do posljednjeg porasta broja incidenata, u periodu od 2011. do 2016. godine, bila je potrebna velika multinacionalna pomorska koalicija da se suzbije ta prijetnja; koaliciju su činile NATO-ova operacija “Ocean Shield”, operacija EU-a “Atalanta” i združena operativna grupa pod britanskim vodstvom pod nazivom “Combined Task Force 151”. Ti incidenti su također preoblikovali regiju, podstakavši Japan, Italiju i na kraju Kinu da uspostave vojne baze u Džibutiju, čija obala gleda na Jemen preko ulaza u Crveno more. SAD su već imale bazu na toj lokaciji, povezanu sa svojim operacijama nakon napada 11. septembra. Predsjednik Džibutija Ismail Omar Guelleh izjavio je u intervjuu iz 2024. godine za saudijski medij Asharq Al-Awsat da su se mnoge zemlje koje imaju baze u toj državi fokusirale na “zaštitu svojih komercijalnih i investicijskih interesa”. Broj incidenata pao je sa 237 u 2011. godini na gotovo nulu u roku od pet godina. Pored pomorskih snaga, Benoit Lefevre, francuski obavještajni oficir mornarice, istakao je da su bolje čuvani brodovi učinili piratstvo „previše rizičnim i neizvjesnim da bi ostalo pouzdano profitabilno“ za pirate. Pomorska industrija je imala dovoljno povjerenja u to rješenje nakon dugotrajnog zatišja da je tek 2023. godine zvanično ukinula oznaku „visokog rizika“ za Indijski okean. Međutim, od aprila ove godine, centar Mica francuske mornarice, koji prati situaciju u regiji, zabilježio je 18 piratskih incidenata i tri plovila koja su još uvijek bila zadržana radi otkupnine, i to prije nego što je na taj spisak dodan i tanker MT Asana. Nova prilika na moru Okidač je bio rat koji su Sjedinjene Američke Države i Izrael pokrenuli protiv Irana u februaru. Teheran je počeo ograničavati prolazak kroz Hormuški moreuz nakon američko-izraelskih napada, a kasnije je uveo potpunu blokadu tog plovnog puta kojim se transportuje 20% svjetske nafte i gasa. Dok su borbe preusmjeravale pažnju mornarica i diplomatije na upravljanje sukobom i njegovo rješavanje, trgovački brodovi su potisnuti bliže somalijskim vodama, stvarajući okruženje bogato potencijalnim metama. Ipak, neki incidenti dogodili su se daleko od Somalije, uključujući otmicu tankera MT Asana u blizini obale Jemena, pri čemu se pirati sve više oslanjaju na GPS i druge tehnologije za praćenje brodova i nadzor njihovog kretanja. „Jedna stvar koju su pirati, Huti, IRGC i drugi pokazali jeste da su ključne pomorske tačke (tzv. ‘chokepoints’) izuzetno ranjive na napade manjeg obima koji mogu paralizirati globalne lance snabdijevanja”, rekao je za The New Arab Jatin Dua, stručnjak za pomorsku sigurnost i autor knjige ‘Captured at Sea: Piracy and Protection in the Indian Ocean’ (Zarobljeni na moru: Piratstvo i zaštita u Indijskom okeanu). „Svjedočimo upotrebi tehnologije niskog nivoa, kao i načinima na koje nedržavni, ali i državni akteri mogu natjerati te ključne tačke da se povinuju njihovoj volji”, dodao je Dua. Ovo skretanje pažnje najsnažnije se osjeća u Puntlandu, poluautonomnoj regiji na sjeveru Somalije odakle potiče većina otmičara i gdje oni dovode otete brodove. Jethro Norman, stručnjak za Somaliju pri Danskom institutu za međunarodne studije, izjavio je za The New Arab da se ponovni porast otmica kod obala Somalije pogrešno tumači kao problem međunarodne pomorske sigurnosti, dok bi ga zapravo trebalo posmatrati kao dio širih izazova s ​​kojima se suočava Puntland. Norman je naveo tri faktora – pored međunarodne pomorske koalicije – koja su doprinijela suzbijanju otmica na samom izvoru, iako nisu značajnije uticala na rješavanje temeljnih uzroka koji podstiču te napade: obalska policija te regije (PMPF), lokalne plemenske starješine i sudovi u regionalnom centru Garoweu. „Sve to zavisi od državnih kapaciteta Puntlanda”, rekao je, „a upravo se to urušilo.” Od prošle godine, Puntland je angažovao veliki dio svojih snaga, uključujući pripadnike PMPF-a, u posebnoj ofanzivi protiv somalijskog ogranka Islamske države (IS) koji djeluje iz planinskih područja te regije. Sukob sa saveznom vladom Somalije dodatno je opteretio resurse Puntlanda, a kulminirao je ove sedmice nasilnim preuzimanjem triju baza u toj regiji u kojima su bile smještene savezne trupe. Pogled iz zraka na tanker za naftu koji na moru čeka utovar ili istovar nafte iz rafinerije. Poslovna logistika, uvoz i izvoz, pomorski ili teretni transport. Ekonomska strana piratstva Ovo se poklopilo sa širim ekonomskim izazovima u Somaliji povezanim s ratom u kojem učestvuje Iran. Somalija uvozi oko devet desetina onoga što troši, a poremećaji u području Hormuza doveli su do naglog rasta cijena goriva i hrane svega nekoliko dana nakon početka rata u februaru. Inflacija je od tada prisutna u cijeloj ekonomiji, pri čemu je indeks potrošačkih cijena u junu porastao za 8,1 posto, prema podacima nacionalnog zavoda za statistiku. Norman je za The New Arab izjavio da pirati namjerno ciljaju tankere za gorivo umjesto da nasumično biraju brodove, jer su isti oni rastući troškovi koji pogađaju somalijska domaćinstva učinili teret goriva izuzetno vrijednim. „Nije riječ samo o iskorištavanju prilike”, rekao je. Sigurnosni zvaničnik Puntlanda izjavio je u aprilu za novinsku agenciju AFP da su osobe koje su otele teretni brod ‘Sward’ uglavnom bili siromašni mladići iz obalnog grada Garacad; bili su naoružani i ogorčeni zbog nezakonitog ribolova, a na taj potez ih je jednako motivisala i mogućnost dobijanja otkupnine. Ministar ribarstva Puntlanda, Mohamed Abdulkadir Salah, izjavio je u junu da nezakoniti ribolov košta Somaliju približno 300 miliona dolara godišnje, pri čemu se otprilike polovina tih gubitaka odnosi na Puntland. Drugi zvaničnik je izjavio da svi članovi grupe pripadaju istom klanu i potklanu, različitim od onih kojima pripada predsjednik Puntlanda, što svaku akciju suzbijanja čini potencijalno destabilizirajućim potezom u regiji u kojoj je potrebno održavati osjetljivu ravnotežu među klanovima. „Zato su pregovori najbolji način za smirivanje ovakve situacije“, rekao je on za AFP. „Ali to istovremeno ide na ruku piratima.“ Ovaj porast aktivnosti ponovo je usmjerio pažnju međunarodne zajednice na obalu Somalije – od Washingtona i Bruxellesa do Kaira. Egipatsko Ministarstvo vanjskih poslova saopćilo je u junu da putem svojih ambasada u Mogadišu i Rijadu radi na oslobađanju egipatskih mornara koji se nalaze na tankeru Eureka, otetom u blizini obale Somalije u maju. Sredinom jula, visoka predstavnica EU za vanjske poslove Kaja Kallas potpisala je novi Sporazum o statusu snaga sa Džibutijem, čime je obnovljen pristup za operaciju Atalanta i drugu misiju EU, Aspides, koje patroliraju Crvenim morem i područjem Afričkog roga. Iako je inicijativa Saudijske Arabije za uspostavljanje pomorskih snaga za Crveno more vjerovatno potaknuta napadima Huta na njene brodove, široj grupi zemalja koje podržavaju ovaj napor u međuvremenu se pridružila i Somalija. Abdel Aziz Aluwaisheg, pomoćnik generalnog sekretara Vijeća za saradnju u Zaljevu (GCC) zadužen za politička pitanja, pozvao je na pružanje „veće podrške“ somalijskoj vladi kako bi mogla „efikasno doprinijeti borbi protiv piratstva“. Predsjednik Puntlanda Said Abdullahi Deni potpisao je 2. augusta u lučkom gradu Bosaso sporazum sa američkom delegacijom koju je predvodio general-major Claude Tudor iz Komande SAD-a za Afriku (US Africa Command); tim sporazumom proširuje se američko vojno prisustvo u toj regiji i obećava tješnja saradnja na polju pomorske sigurnosti u Crvenom moru i Adenskom zaljevu. Međutim, ove mjere se bave samo jednim elementom šireg izazova, kaže Norman. „Ako međunarodna zajednica direktno ne osigura sredstva institucijama Puntlanda koje patroliraju ovom obalom”, rekao je, „neće biti riješena ni neposredna prijetnja, niti politička ekonomija koja je održava.”   (TBT)   The post PROMJENA OKOLNOSTI: Kako rat u vezi s Iranom oživljava somalijsko piratstvo appeared first on The Bosnia Times.