Terafab: Plan Elona Muska za izgradnju najveće tvornice čipova na svijetu

Kada je Elon Musk 21. ožujka 2026. stao na pozornicu bivše elektrane Seaholm u Austinu, najavio je vjerojatno najambiciozniji industrijski projekt desetljeća: Terafab, mega-tvornicu poluvodiča zamišljenu za proizvodnju više od jednog teravata AI računalne snage godišnje. Prošli tjedan projekt je dobio prve konkretne brojke – prvu fazu vrijednu 16,8 milijardi dolara (oko 14,5 milijardi eura) u okrugu Grimes u Teksasu. Evo što je Terafab zapravo, tko stoji iza njega i koliko je sve to realno. Što je Terafab i što želi postići? Terafab je planirani vertikalno integrirani kampus za proizvodnju čipova koji zajednički razvijaju Tesla, SpaceX (s xAI-jem pod svojim okriljem) te, od 7. travnja 2026., Intel. Za razliku od klasične tvornice čipova, cilj mu je smjestiti sve faze proizvodnje – dizajn, izradu, proizvodnju memorije, napredno pakiranje i testiranje – pod jedan krov. U pravilu logički čipovi i memorija dolaze iz različitih tvornica, dok se pakiranje i testiranje obavljaju na trećoj lokaciji. Objedinjavanje svega trebalo bi skratiti proizvodne cikluse i, što je ključno, ubrzati iteracije: napravi čip, testiraj ga, izmijeni ono što ne valja, ponovi – bez slanja wafera (silicijskih pločica) preko kontinenata. Glavni je cilj dosta ambiciozan: više od jednog teravata AI računalne snage godišnje, s dugoročnim ciljem od milijun wafera mjesečno i 100 do 200 milijardi prilagođenih AI i memorijskih čipova godišnje. Muskovo obrazloženje je jednostavno – on tvrdi da sve postojeće tvornice na Zemlji mogu isporučiti samo oko 2% onoga što će Tesla i SpaceX s vremenom trebati, uz poruku: „Ili izgradimo Terafab, ili nemamo čipove.” Tko sudjeluje? Tesla gradi prototipno postrojenje „Advanced Technology Fabrication” na svojoj lokaciji Giga Texas u Austinu, dok SpaceX vodi izgradnju glavnog kampusa u okrugu Grimes, na mjestu bivše termoelektrane uz jezero Gibbons Creek. Intel se pridružio sa svojim proizvodnim znanjem i iskustvom – jedna je od samo tri tvrtke na svijetu koje u velikim količinama proizvode čipove ispod 5 nm, uz TSMC i Samsung – a njegov nadolazeći proces 14A predviđen je za glavnu tvornicu. U međuvremenu, Muskove tvrtke i dalje uvelike ovise o industriji koju žele promijeniti: proizvodnja čipa AI5 podijeljena je između Samsunga i TSMC-a, Samsung će navodno preuzeti AI6, TSMC AI6.5, a Micron rezervira kapacitete za Tesline potrebe za memorijom. Ironično, najveći današnji partneri Terafaba njegovi su budući konkurenti. Credit: X / Elon Musk Koji su realni ciljevi? Realna kratkoročna slika znatno je skromnija od teravatne vizije. Prva faza košta 16,8 milijardi dolara (oko 14,5 milijardi eura) – znatno manje od ranije procjene od 55 milijardi – a regulatorni dokumenti spominju do 119 milijardi dolara (oko 102 milijarde eura) ako se realiziraju sve faze proširenja. Kampus bi se trebao prostirati na oko 9,3 milijuna četvornih metara proizvodnog prostora i zapošljavati najmanje 3.000 ljudi. Za usporedbu, cijeli Samsungov kampus Pyeongtaek, jedan od najvećih na svijetu, pokriva oko 2,9 milijuna četvornih metara. Sam Musk već je snizio početni cilj prototipne tvornice sa 100.000 wafera mjesečno na „možda nekoliko tisuća wafera mjesečno”, opisujući je kao mjesto za „isprobavanje ideja”. Prvi će proizvod biti Teslin AI5 čip za inferenciju – prve manje serije očekuju se u 2026., a masovna proizvodnja u 2027., većinom u partnerskim tvornicama. Realan scenarij uspjeha jest funkcionalna pilot-tvornica i prva faza u okrugu Grimes koja do kraja desetljeća proizvodi čipove za robote Optimus, vozila Cybercab i SpaceX-ove orbitalne podatkovne centre. Što kažu kritičari? Skeptika ne nedostaje. Analitičari Bernsteina nazvali su pravi Terafab „prilično nategnutim” – njihovim riječima, „težim od slijetanja na Mars”. Njihova računica: jedan teravat računalne snage zahtijevao bi ekvivalent od najmanje 140 najnaprednijih tvornica i minimalno 5 bilijuna (tisuća milijardi) dolara; procjene za punu viziju idu do 13 bilijuna. Morgan Stanley realnu prvu fazu procjenjuje na 35-45 milijardi dolara, budući da već i jedna najsuvremenija tvornica košta 25-30 milijardi. Analitičar Patrick Moorhead sumnja da će postrojenja ikada biti u potpunosti izgrađena i smatra da je najava ponajprije način skretanja pozornosti na nestašicu čipova. Kritičari podsjećaju i na Teslin propali eksperiment potpune automatizacije „Alien Dreadnought” tijekom proizvodnje Modela 3, a lokalni su stanovnici zabrinuti zbog utjecaja projekta na okoliš ruralnog Teksasa. S druge strane, izvršni direktor ASML-a kaže da je Musk „vrlo ozbiljan” i potvrdio je izravne pregovore, a snimke dronom već pokazuju brzu izgradnju prototipne lokacije u Austinu. Zašto je to važno – čak i u svemiru Ako uspije makar djelomično, Terafab bi pomaknuo težište industrije čipova. SAD-u bi donio prvi potpuno integrirani kampus za logiku i memoriju, izvršio pritisak na memorijski oligopol Samsunga, SK hynixa i Microna (Tesla već zapošljava inženjere za DRAM procese ispod 20 nm, MRAM, RRAM i 3D DRAM) te bi s vremenom mogao ublažiti nestašicu memorije uzrokovanu AI-jem, koja trenutačno diže cijene RAM-a diljem svijeta. Najfuturističniji detalj: dio Terafabovih čipova namijenjen je orbitalnim podatkovnim centrima – SpaceX-ovu planu premještanja AI računanja u svemir, uz napajanje solarnom energijom. Terafab looks more like a sci-fi city than a chip factory pic.twitter.com/NNCUBTs7W3 — DogeDesigner (@cb_doge) August 6, 2026   Zaključak Terafab se nalazi negdje između industrijske revolucije i marketinške predstave. Teravatni je cilj, prema svakoj objektivnoj analizi, udaljen desetljećima i bilijunima dolara. No prva faza od 16,8 milijardi dolara, Intelovo sudjelovanje i vidljiva gradnja sugeriraju da se u Teksasu gradi nešto stvarno. Čak se i skeptici slažu u jednome: ako se ostvari samo 10% Terafaba, industrija čipova izgledat će drugačije. Za sve ostale – od gamera koji prate cijene RAM-a do država koje razmišljaju o neovisnosti u proizvodnji čipova – ovo je projekt koji vrijedi pratiti.   Piše: Boris PlavljanićThe post Terafab: Plan Elona Muska za izgradnju najveće tvornice čipova na svijetu first appeared on PC CHIP.