Na Gradskom kupalištu izveden scenski prikaz „Legende o Cvijeti Brestovskoj“, hrvatskoj heroini iz 16. stoljeća

PETRINJA – U sklopu manifestacije „Lovrenčevo u Petrinji“, na petrinjskom Gradskom kupalištu u subotu, 8. kolovoza 2026. održan je scenski prikaz „Legende o Cvijeti Brestovskoj“. U suradnji s Pučkim otvorenim učilištem Hrvatski dom, njezino uprizorenje organizirala je Turistička zajednica Grada Petrinje. „Turistička zajednica Grada Petrinje je u nekoliko navrata uprizorila različite petrinjske legende i priče, pa tako i „Legendu o Cvijeti Brestovskoj“, našoj heroini. Ovaj put smo malo promijenili scenarij, ali i modernizirali se prateći tehnologije, odnosno animacije. Nemamo kulise kao što su nekoć bile čvrste, izuzevši slamu i neke sitne detalje, ali sama pozadina, odnosno scenografija ovogodišnje Cvijete Brestovske je animacija, korištene su najnovije tehnologije i evo, veselimo se vidjeti kako će to i glumci i Kulturno – umjetničko društvo „Pokupljanka“ iz Bresta i plesači „Petrinie“ večeras izvesti. Pripreme traju već mjesecima – od onih prvobitnih dogovora, pronalaženja glumaca i ostalih sudionika u predstavi do organizacije svega ostalog. Jedan dosta kompleksan projekt koji vrlo uspješno odrađuje Ivanka Držaj. Njoj nije prvi put da radi na uprizorenju petrinjskih legenda i priči, pa imam puno povjerenja u nju“, rekla je uoči scenskog prikaza Kristina Suppe, direktorica Turističke zajednice Grada Petrinje. Legendu o lijepoj i hrabroj djevojci Cvijeti, kćeri Pavla Brestovskog, zapovjednika tvrđavice Brest u vrijeme osmanlijskih osvajanja, koja umjesto bijega i pokoravanja osvajačima, s mačem u ruci ostaje braniti svoj narod i dom, prema izvornoj pripovijesti iz 16. stoljeća, napisao je pučki književnik, publicist i tiskar Zvonimir Pužar. (Od 1899. do 1906. godine Pužar je radio u Petrinji, u tiskari Dragutina Benka, kada je vjerojatno i došao u doticaj s narodnom predajom o legendarnoj Cvijeti). Roman pod naslovom „Cvijeta Brestovska ili krv za krv“, objavio je u Đakovu 1905. godine. Prema njegovu romanu, scenarij za scenski prikaz napisala je Ivanka Držaj. Režiju je potpisala Vesna Brebrić, ravnateljica POU Hrvatski dom Petrinja. Iako već ima redateljsko iskustvo koje je stekla u radu s Dramskom scenom POU Hrvatski dom, priznaje kako joj je ovo bio jedan od zahtjevnijih projekata. „Ja nisam u ovako zahtjevnim projektima još sudjelovala. Malo sam bila zabrinuta, međutim kako su probe odmicale, to je išlo jako dobro. U početku je to nekako uvijek bilo čitački, čitački, čitački, jer tekst je dosta težak u odnosu na ove „laganini“ predstave koje ja radim inače, ali onda je u jednom trenutku „prelomilo“. Većina teksta se svladala i bilo je lakše. Dosta ljudi u tome sudjeluje i onda za kvalitetnu probu trebaju svi biti prisutni, a to nije uvijek moguće – ljudi imaju svoje obaveze, ljeto je, idu na godišnje odmore, ali uspjeli smo i baš sam sretna zbog toga“, kazala je Brebrić, koja je zajedno s Ivankom Držaj odradila i produkciju predstave. U povijesnu 1574. godinu u koju je smještena i radnja legende o Cvijeti Brestovskoj, publiku je poveo glas naratora, kratkim prikazom okolnosti koje su događajima u Brestu prethodile. „Nakon što su primili kršćanstvo, Hrvati su obećali papi da ni s kim neće prvi zaratiti, da tuđe zemlje neće osvajati, nego da će samo svoje zemlje braniti i živjeti u miru sa svima koji to žele. Zbog svog položaja Hrvatska je bila na prvoj crti obrane u vrijeme velikih turskih prodora, žrtvujući se za sigurnost kršćanske Europe. Počasnu titulu „Predziđe kršćanstva – Antemurale Christianitatis“ Hrvatskome Kraljevstvu dodijelio je papa Lav X. u pismu banu Petru Berislaviću iz 1519. godine. Sredinom 16. stoljeća učestale su provale Turaka u krajeve između Une i Kupe…“. Nakon što je veći dio Banovine već bio opustošen, Turci su odlučili provaliti prema Turopolju. Na tom su im putu stajale rijeka Kupa i tvrđavica Brest, podignuta na lijevoj obali 1571. godine po odredbi Hrvatskoga sabora. Zapovjednik tvrđavice bio je Pavao Brestovski, u povijesti upamćen po riječima „Budi u prvom redu pošten, onda – bio ne bio plemić, zaslužan si član ljudskoga roda. Plemenština bez poštenja ne vrijedi ništa!“. Njegova kći Cvijeta bila je lijepa i srčana mlada djevojka. Kada banov izaslanik, kanonik Dumbaj braniteljima Bresta donosi vijest da su ban i car spremni poslati im pomoć od tek stotinjak vojnika za obranu od Osmanlija, ogorčeni zapovjednici, vojnici i narod počeše se buniti, prijeteći čak da će se poturčiti i priznati vlast Osmanlija. Pred okupljene istupila je tada Cvijeta koja je svojim vatrenim domoljubnim govorom sve prisutne ujedinila i pridobila za otpor Turcima. Legenda kazuje kako je u svom govoru poručila da se vjera otaca i ime hrvatsko ne smiju zatirati ni zatajivati. „Časna pogibija bolja je od nečasnog uzmaka i predaje“, uzviknula je Cvijeta i prva uzela mač u ruke. Naslovnu ulogu heroine Cvijete u ovom je scenskom prikazu tumačila Kristina Hodak. Kako se u prikazu paralelno s pričom o Cvijetinoj hrabrosti i herojstvu odvija i priča o njezinoj velikoj ljubavi s mladim Jurjem Reufertom, (sinom Dominika Reuferta, zapovjednika utvrde Hrastovica i male stražarnice Zdenčina na desnoj obali Kupe, nasuprot Brestu), Hodak kaže kako je lik Cvijete slojevit. Htjela je, kaže, prikazati i njezinu nježnu, romantičnu, ali i snažnu, borbenu i strastvenu stranu: „Cvijeta ima više dimenzija. Ima ovaj dio gdje je ona zaljubljena. Ona živi u 16. stoljeću i tu se trebalo baš uživjeti kako pokazati tu romantičnu ljubav, a da ne bude prepatetično i da se osjeti da je ona ipak malo „srameća“ kako su žene u to doba bile – mi to više ne znamo. Znači, ima taj dio, taj aspekt Cvijete i ima ovaj drugi, borbeni, srčani gdje ona izlazi i predvodi narod za sobom i tako hrabra i srčana uzima mač u ruke“. Cvijetin lik gradila je postupno: „Ja sam više onaj tip koji kada nešto radi, onda mu u hodu dolaze ideje. Nisam sad nešto sjedila i kontemplirala o tome. Dok smo Jakov Bjelac koji glumi Jurja i ja vježbali svoje ove uloge, ja sam zapravo kroz učenje teksta, kroz vježbu, nekako dobivala ideju tko je Cvijeta i kako se ona osjeća“, kazala je Hodak. Uz nju, u ovom scenskom prikazu legende o časti, odanosti, hrabrosti, požrtvovnosti, nepokolebljivoj ljubavi i domoljublju, glumili su i Jakov Bjelac u ulozi Jurja Reuferta, Perica Bišćan u ulozi Cvijetina oca Pavla Brestovskog, Vid Bešlić u ulozi lukavog uhode Joze Filjkovića preobučenog u fra Luku, Mario Gršić u dvostrukoj ulozi časnog i odanog stražara Milekića i banskog izaslanika kanonika Dumbaja, Ivona Hodak kao stražar Martin Zabulić, Daniel Berdais u ulozi Ferhad bega koji se želi dočepati lijepe Cvijete te Frano Miholjević u dvostrukoj ulozi stražara Frane te Jusufa, sluge Ferhad bega. Iako su, (osim V. Bešlića), mahom u pitanju glumci amateri, svi su bili na visini zadatka. U sat i pol vremena, koliko otprilike predstava traje, uspješno su držali pozornost publike. Uživljeni u svoje uloge, živopisno su dočarali duh vremena i pogibije hrabrih branitelja Bresta te 1574. godine. U scenskom prikazu sudjelovali su i članovi Plesnog kluba „Petrinia“, koji su svojim baletnim izvedbama dočarali atmosferu na dvoru Ferhad bega te scenu završne bitke. Narator prikaza bio je Bogdan Arnautović, a u skupnoj ulozi „naroda“, našli su se članovi KUD-a „Pokupljanka“ iz Bresta Pokupskog, odjeveni u svoje tradicionalne narodne nošnje kakve su se nosile u svakodnevnim prilikama. Iako im scena nije strana, jer često nastupaju na različitim folklornim manifestacijama, ovo je bilo njihovo prvo sudjelovanje u nekoj predstavi. Legenda o Cvijeti Brestovskoj itekako im je poznata, jer je upravo KUD „Pokupljanka“ 2019. godine objavio pretisak Pužarove knjige o njihovoj slavnoj sumještanki, dopunjen uvodnikom Ivana Rizmaula o Brestu Pokupskom i njegovom folklornom društvu. „Zamoljeni smo da sudjelujemo i mi smo se rado odazvali – nas koliko se moglo odazvati. Ovo nam je prvo takvo iskustvo i fenomenalno je. Odlično smo surađivali s ovim, ajmo reći „ozbiljnijim“ glumcima. Baš je lijepo bilo. Prekrasno!“, kazala je Ružica Pavković iz KUD-a „Pokupljanka“. (U predstavi je korištena i pjesma „Lijepa Cvijeta“ koju je napisao predsjednik ovog KUD-a, Darko Hrnčević, a izvodi ju Antonela Tkalčević). Za video produkciju scenskog prikaza „Legende o Cvijeti Brestovskoj“ bio je zadužen Super digital, a za scenske efekte, razglas i rasvjetu GV Sound. Kostime su izradili krojački saloni „Jana“ i „Slavica“. Gledatelji koje smo nakon predstave pitali o dojmovima, nisu skrivali zadovoljstvo: „Prekrasno, stvarno fascinantno!“ „Ja sam se evo rasplakala. Stvarno je sve prekrasno napravljeno. Od muzike, glumaca koji su bili fantastični. Oduševljena sam!“ „Predstava je bila baš dobra. Ja sam jako zadovoljna i baš mi je bilo lijepo“, samo su neki od komentara koji su se nakon izvedbe na Gradskom kupalištu mogli čuti. Scenski prikaz „Legende o Cvijeti Brestovskoj“ održan je pokroviteljstvom Grada Petrinje. Partneri organizatorima iz TZ Grada Petrinje i POU Hrvatski dom bili su OŠ Dragutina Tadijanovića i Poslovne zone Petrinja. The post Na Gradskom kupalištu izveden scenski prikaz „Legende o Cvijeti Brestovskoj“, hrvatskoj heroini iz 16. stoljeća appeared first on Portal53.