Mandić: Promjene koje Crna Gora želi moraju biti zasnovane na dijalogu i strpljenju

Povodom značajnog jubileja – 150 godina od Bitke na Fundini, Skupština Crne Gore je bila pokrovitelj svečane manifestacije u organizaciji Srpskog nacionalnog savjeta Crne Gore. Svečanost koja je upriličena na Orljevu u Kučima, otvorio je Andrija Mandić, predsjednik Skupštine Crne Gore, koji je kazao da nas sto pedeset godina dijeli nas od dana kada se na ovom kamenu odlučivalo mnogo više od ishoda jedne bitke i hoće li jedan mali, slobodoljubivi narod imati pravo da sam upravlja svojom sudbinom. Prema riječima Mandića, Fundina je više od ratne pobjede, ugaoni kamen na kojem počiva narodno jedinstvo i oslobodilačka državnost Crne Gore. „Ovdje su tvrdi temelji ove zemlje. Na Fundini nije pobijedio jedan čovjek, jedno pleme ili jedna kuća, iako posebnu zahvalnost moramo odati našim Kučima i Bratonožićima, koji su sačinjavali gotovo polovinu naše tadašnje vojske. Pobijedila je sabrana Crna Gora. Pobijedili su ljudi koji su znali da se lične razmirice, plemenska suparništva i razlike moraju ostaviti po strani kada su ugroženi sloboda, dostojanstvo i budućnost zajednice“, kazao je predsjednik Skupštine. U obraćanju povodom obilježavanja 150 godina od Bitke na Fundini, Mandić je istakao da nije dovoljno samo odavati počast precima, već da je obaveza današnjih generacija da budu dostojne njihovog nasljeđa i vrijednosti koje su ostavili. Naglašeno je da su naši preci imali jasnu svijest o svom identitetu, bez potrebe da razdvajaju ono što su istorija, tradicija i život prirodno oblikovali kao jedinstvenu cjelinu. Istaknuto je da njihovo srpstvo nije bilo suprotstavljeno njihovom crnogorstvu, niti je ljubav prema Crnoj Gori umanjivala njihovu pripadnost srpskom narodu, Srpskoj pravoslavnoj crkvi, jeziku, kulturnom nasljeđu i kosovskom zavjetu. Poručeno je da upravo takvo razumijevanje identiteta predstavlja važnu pouku i za savremenu Crnu Goru, da se nasljeđe predaka čuva odgovornošću, međusobnim uvažavanjem i njegovanjem istorijskog, kulturnog i duhovnog kontinuiteta. U nastavku obraćanja istaknuto je da se budućnost Crne Gore ne može graditi na podjelama i politikama koje su građane uvjeravale da jedni mogu opstati samo na račun drugih. Predsjednik Skupštine je naglasio da se srpskom narodu ne smiju osporavati prava koja se prirodno priznaju svim drugim narodima, ali i da se ta prava ne mogu ostvarivati uskraćivanjem prava bilo kome drugom. Poručeno je da je cilj izgradnja društva jednakih, u kojem će svi građani imati jednaka prava, dostojanstvo i mogućnost da doprinesu zajedničkoj budućnosti, navodeći da se do takvog društva ne dolazi izolacijom, stalnim podizanjem tenzija niti etiketiranjem svakoga ko je spreman na dijalog i kompromis. U obraćanju je ukazano i da promjene koje Crna Gora želi moraju biti zasnovane na dijalogu, strpljenju i najširoj mogućoj društvenoj podršci, kako bi postale trajne i opšteprihvaćene, a ne predmet novih političkih podjela nakon svake promjene vlasti. Cilj je, kako je poručeno, da postignuti dogovori postanu čvrst temelj zajedničke budućnosti, umjesto povoda za nove sukobe. Predsjednik Skupštine je poručio da obilježavanje 150. godišnjice Bitke na Fundini ne treba da bude povod za obnavljanje starih podjela, već prilika da se u miru i zajedništvu pokažemo dostojnim nasljednicima pobjednika sa Fundine. Istaknuto je da se ljubav prema sopstvenom narodu i državi ne dokazuje mržnjom prema drugima, već odgovornošću prema budućim generacijama. Naglašeno je da će se istinski patriotizam mjeriti onim što današnja generacija ostavi svojoj djeci – mirnom i stabilnom državom, pravednim institucijama, očuvanim identitetom, kvalitetnijim obrazovanjem, sigurnijim radnim mjestima i društvom u kojem se svaki građanin osjeća ravnopravno. „Mnogi od onih koji su ubijali i palili Kuče 1856. godine, a dolazili su iz crnogorske i brdske vojske koju je predvodio veliki vojvoda Mirko Petrović, 1876. se nalaze u šančevima sa braćom Kučima i zajedno ginu braneći ovu zemlju i gradeći bratsku slogu i zajedništvo. Dvadeset godina je bilo dovoljno da se zacijele bratske rane, da se naši veliki preci pokaju, da oproste jedni drugima sve loše što su uradili i zajednički stvore budućnost, slobodu i državu“, rekao je Mandić.  Ove godine se navršava dvadeset godina od referenduma u Crnoj Gori koji je te 2006. godine teško zavadio i podijelio Crnu Goru, dodao je. „Naša generacija, Božijom promisli, nije tada prešla onu granicu koja je pređena 1856. godine u Kučima i nismo povrijedili jedni druge. Proliveno je more suza, ali ni jedna kap krvi nije prolivena i neka nam to svima služi na čast. Da li danas mi, potomci tih velikih ljudi koji su znali i posle zločina da se pokaju, oproste i pomire, imamo njihovu snagu da bratski i složno povedemo ovu zemlju u srećniju budućnost“, istakao je Mandić. Predsjednik Skupštine je zaključio da je upravo „današnja Fundina“ borba koja se ne vodi oružjem, već razumom, strpljenjem, radom i dogovorom. Kao što su, kako je istaknuto, naši preci prije 150 godina vjerovali da sloga može pobijediti nadmoćniju silu, te su, tako i današnje generacije treba da vjeruju da je moguće prevazići podjele koje su se decenijama gomilale u crnogorskom društvu. Obraćanje je završeno odavanjem pošte junacima Fundine, uz poruku da njihova žrtva i primjer ostaju trajna inspiracija u izgradnji mirne, stabilne i prosperitetne Crne Gore, saopšteno je iz parlamenta. Foto: Skupština Crne Gore The post Mandić: Promjene koje Crna Gora želi moraju biti zasnovane na dijalogu i strpljenju appeared first on Radio-Televizija Nikšić.