Ustavne izmjene pod lupom: Postaje li tužilaštvo „četvrta grana vlasti“?
Namjera da se, pored već postojećih zakonskih rješenja, i Ustavom utvrdi sastav Sudskog i Tužilačkog savjeta, kao i načina njihovog odlučivanja, dovodi u pitanje kasniju mogućnost izmjene takvih rješenja ukoliko se ona ispostave kao loša, upozorava advokat Velibor Marković. Dodaje i da se planiranim izmjenama Ustava nastoji dodatno učvrstiti samoupravljanje u sudovima i tužilaštvima.
Da bi svaka grana vlasti trebalo da ima određenu vrstu kontrole, te da se nijednoj ne bi smjela dati prevelika moć, stav je člana Tužilačkog savjeta Veselina Šćepanovića.
Ističe da bi zakonodavac, odnosno Ustav, trebalo da propiše kakvu kontrolu će imati Skupština nad Državnim tužilaštvom.
Da predložene izmjene Zakona o Vrhovnom državnom tužilaštvu, prema kojima bi tužioci bili birani od strane Tužilačkog savjeta i čiju većinu bi činili upravo tužioci, ne predstavljaju dobro ustavno i zakonsko rješenje, smatra advokat Velibor Marković.
Takvim načinom izbora, upozorava, tužilaštvo će, kao nezavisan i samostalan državni organ, biti potpuno van Ustavom propisane institucionalne kontrole, odnosno praktično biva četvrta grana vlasti, iako to ne bi smjelo da bude.
„Na ovaj način se, pod izgovorom samostalnosti tog državnog organa, uvodi jedna vrsta samoupravljanja, ili grubo rečeno, formiraju „kaste“ kao zatvorene društvene grupe, koje izvorno znače mogući izbor tužilaca u skladu sa kriterijumima koji su izvan profesionalnih, stručnih i moralnih zasluga, ograničavajući tako društvenu mobilnost i kršeći ustavnu odredbu o međusobnoj kontroli tri grane vlasti“, ocjenjuje Marković.
Velibor Marković (Foto: RTCG)
Dodaje i da se predloženim izmjenama dovodi u pitanje opravdanost i efikasnost načina izbora tužilaca, kao i samostalnost njihovih funkcija.
„S obzirom da se tužilaštvo na ovaj način zatvara u potpunosti, izmičući Ustavom propisanoj međusobnoj kontroli i uzimajući sebi za pravo da se tužioci biraju između sebe svojim većinskim učešćem u Tužilačkom savjetu, čime se problematizuje princip samokritičnosti i bilo kakve institucionalne kontrole“, upozorava Marković.
Da na samostalnost i nezavisnost, po pravilu, ne utiče način izbora, već način obavljanja posla, stav je i člana Tužilačkog savjeta Veselina Šćepanovića.
„Enriko Feri, tvorac kriminologije, je rekao da zakoni vrijede koliko vrijede ljudi koji primjenjuju te zakone. Ja sam, u svakom slučaju, pristalica toga da se ne daje prevelika moć i vlast nijednoj vlasti, da svaka vlast treba da bude ograničena. Vrhovnog državnog tužioca i određene članove Tužilačkog savjeta bira Skupština Crne Gore. Zakonodavac, odnosno Ustav, treba da propiše kakvu kontrolu će imati Skupština nad tužilaštvom“, objašnjava Šćepanović.
I on upozorava na opasnost od koncentracije određene moći kod državnog tužilaštva.
Šćepanović (Foto: Feral Bar )
„Svaki državni tužilac i sudija mogu u svakom trenutku da zloupotrijebe svoj položaj na razne načine. Znači, najbitnije pitanje se odnosi na pitanje ličnog integriteta i profesionalnosti sudije i tužioca koji obavljaju određenu funkciju, odnosno kome se daju ovlašćenja izmjenama zakona“, kaže Šćepanović.
Podsjećamo, javna rasprava o promjeni Ustava je u toku i ne može trajati kraće od mjesec.
Naslovna foto: Skupština Crne Gore
The post Ustavne izmjene pod lupom: Postaje li tužilaštvo „četvrta grana vlasti“? appeared first on Radio-Televizija Nikšić.