ODBRAMBENI PAKT IZ MEKE: Novi „sunitski NATO od papira” na Bliskom istoku

FOTO: (Fotomontaža/TBT) Saudijska Arabija, Turska i Pakistan potpisali su u petak u Meki značajan sporazum o zajedničkoj odbrani koji sadrži klauzulu o kolektivnoj odbrani, sličnu Članu 5 NATO-a, prema kojoj bi se oružani napad na bilo koju od ove tri zemlje smatrao napadom na sve njih. Sporazum o zajedničkoj odbrani iz Meke potpisali su saudijski prijestolonasljednik Mohammed bin Salman, turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan i pakistanski premijer Shehbaz Sharif nakon gotovo godinu dana pregovora. Potpisivanje sporazuma dolazi u vrijeme regionalnog sukoba obilježenog iranskim napadima na zaljevske države, rastućom zabrinutošću zbog širenja vojnog prisustva Izraela i ponovnim pitanjima o pouzdanosti dugotrajnog američkog sigurnosnog kišobrana. Međutim, uprkos sveobuhvatnoj odredbi o kolektivnoj odbrani, sporazum ne precizira kakve bi vojne mjere svaka zemlja bila obavezna poduzeti u slučaju napada na neku od ostalih.   Sunitski NATO? Sporazum sadrži obavezu kolektivne odbrane koja uveliko podsjeća na temeljni princip na kojem počiva NATO. Član 5 Sjevernoatlantskog sporazuma navodi da će se oružani napad na jednu ili više članica NATO-a “smatrati napadom na sve njih”. Slično tome, sporazum iz Meke predviđa da će se oružani napad na Saudijsku Arabiju, Tursku ili Pakistan smatrati napadom na sve tri. Ali poređenje ima ograničenja. Sporazum iz Meke nema javno objavljen ekvivalent integriranoj komandnoj strukturi NATO-a, zajedničkom vojnom planiranju ili mehanizmima za koordinaciju kolektivnog odgovora. Ipak, on kombinuje značajnu i komplementarnu moć. Turska ima drugu najveću vojsku NATO-a, Pakistan je jedina nuklearna sila s muslimanskom većinom, dok Saudijska Arabija pruža značajnu finansijsku i diplomatsku težinu. Pakt se nadovezuje na postojeće vojne veze. Saudijska Arabija i Pakistan potpisali su sporazum o međusobnoj odbrani u septembru 2025. godine, a oko 8.000 pakistanskih vojnika, kao i borbeni avioni, dronovi i sistem protivvazdušne odbrane, raspoređeni su u kraljevstvu. Turska i Pakistan su razmijenili ratne brodove i avione za obuku, dok je Rijad glavni kupac turskih dronova. Turski zvaničnik je rekao za Reuters da je sporazum otvoren i za druge zemlje u regionu, što bi potencijalno omogućilo da se razvije u širu sigurnosnu grupaciju. Međutim, zamjenik saudijskog ministra za javnu diplomatiju Rayed Krimly odbacio je navode da to predstavlja vojnu osovinu ili sektaški blok, dodajući da to nije povezano s “bilo kakvim nuklearnim ambicijama ili utrkom u naoružanju”.   Zašto baš sada? O sporazumu se pregovaralo gotovo godinu dana, ali on dolazi u trenutku kada se sigurnosna situacija u regiji dramatično pogoršava. Iran i njegovi saveznici napadali su Saudijsku Arabiju i druge zaljevske države otkako su SAD i Izrael pokrenuli rat protiv Teherana u februaru, dok su poremećaji u pomorskom saobraćaju i izvozu energenata pojačali regionalnu nesigurnost. No, Iran nije jedini izvor zabrinutosti. Izrael je od oktobra 2023. godine proširio vojne operacije širom regije, uključujući invaziju na južni Liban, zauzimanje sirijske teritorije i dva zračna napada na Iran. Turska je snažno podržala napore za obnovu jedinstvene i vojno sposobne sirijske države nakon pada Bašara al-Asada, čime je Ankara došla u sve veći sukob s Izraelom; Izrael je uništio veći dio preostale sirijske vojne infrastrukture nakon Asadovog pada i nastavio s napadima unutar te zemlje. Burcu Ozcelik, viša istraživačica za sigurnost na Bliskom istoku pri institutu RUSI, izjavila je za Reuters da je cilj sporazuma uspostavljanje ravnoteže u odnosu na iransku regionalnu moć i izgradnja odvraćanja prema Izraelu, a ne priprema za sukob s Teheranom.   Izrael, Pakistan i nuklearno pitanje Ured izraelskog premijera Benjamina Netanyahua odbio je komentirati sporazum, no saradnja Turske i Pakistana – zemlje koja posjeduje nuklearno oružje – mogla bi za Izrael imati poseban značaj. Izraelski zvaničnici sve češće označavaju Tursku kao potencijalnu stratešku prijetnju uslijed sukoba interesa u Siriji. Bivši izraelski premijer Naftali Bennett otišao je i korak dalje u februaru, opisavši Tursku kao “novi Iran” i optuživši Ankaru da teži stvaranju “neprijateljske sunitske osovine s nuklearno naoružanim Pakistanom”. Ovaj sporazum mogao bi otežati sposobnost Izraela da vojno djeluje protiv svojih susjeda bez razmatranja mogućnosti šireg odgovora. Ankara želi snažnu sirijsku centralnu vladu i vojsku, dok je Izrael okupirao dodatnu sirijsku teritoriju od pada Assada i više puta napadao sirijsku vojnu infrastrukturu. Učešće Pakistana također postavlja pitanje da li bi njegov nuklearni arsenal na kraju mogao pružiti produženo odvraćanje svojim partnerima. Ništa što je objavljeno u petak ne uspostavlja takav nuklearni kišobran. Islamabad je ranije rekao da nuklearno oružje “nije na radaru” u vezi s njegovim bilateralnim saudijskim sporazumom i da nije vojno intervenisao kada je Iran naknadno napao kraljevstvo. Ipak, svaki protivnik koji razmišlja o velikom napadu na Saudijsku Arabiju ili Tursku sada mora uzeti u obzir da je Pakistan, koji posjeduje nuklearno oružje, formalno proglasio napad na bilo koju od njih napadom na sebe.   Kako su zemlje reagirale? Iranska vlada nije formalno odgovorila, ali Ebrahim Rezaei, član parlamentarnog Odbora za nacionalnu sigurnost, oštro je kritizirao sporazum. „Saudijci moraju shvatiti da im sporazum na papiru s Turskom i Pakistanom neće donijeti sigurnost, baš kao što im je nisu pružile ni godine jednostranog gostoprimstva Amerikancima“, napisao je na X. Indijsko ministarstvo vanjskih poslova saopćilo je da New Delhi „pažljivo prati“ sporazum, s obzirom na implikacije koje Pakistan ima da preuzme na sebe nove obaveze kolektivne odbrane. Abdulaziz Sager, predsjednik Istraživačkog centra zaljeva, rekao je da bi okvir mogao doprinijeti „regionalno vođenijoj sigurnosnoj arhitekturi“. Hoće li se to dogoditi u konačnici može ovisiti o tome hoće li druge države u regiji prihvatiti poziv za pridruživanje.   (TBT)   The post ODBRAMBENI PAKT IZ MEKE: Novi „sunitski NATO od papira” na Bliskom istoku appeared first on The Bosnia Times.