Priboj 033

12.3.2024.

Bačka Palanka, Serbia

Bjeličkovica-trospratna isposnica kod Priboja

Ispod pribojskog sela Kratovo, u  živopisnom i uzbudljivom kanjonu Kratovske reke  koja se, kilometar nizvodno, kod jezera Potpeć uliva u Lim, nalazi se stena Bjeličkovica i u njoj ozidana trospratna isposnica. Isposnica je   izgrađena   u srednjem veku, u prirodnoj pećini u rascepu dva kamena masiva, namenjena je monasima manastira Svetog Nikole, u Pribojskoj Banji,koij su u njoj obitavali  još u prednemanjićkom periodu .Na ulazu je ozidana sigom i kamenom, nivoi – spratovi, podeljeni su drvenim konstrukcijama, a na spratovima postoje prozori  i ostaci kamina. Isposnica je duboka 22 metra, ulazni zid je visok 9 metara, a svaki sprat je imao oko 18 kvadratnih metara prostora. Iako je dobro kamuflirana u krajolik, njen spoljni zid se može videti, (kada znate gde da gledate)  sa obližnje  staze koja vodi kroz kanjon. Pristup isposnici sada je moguć samo uz pomoć alpinističke opreme, a istraživači ostavljaju mogućnost da joj se prilazilo preko neke drvene konstrukcije ili  stepenica u kamenu. “Pustinja”, za monahe podvižnike Meštani zaseoka Ćirkovići, u blizini čijih domova se nalazi ova isposnica, nazivaju je „Pustinja“. Istim  nazivom su vekovima ranije nazivane naseobine monaha podvižnika koji su u osamljivanju i izbegavanju društvenih kontakata videli  priliku da se duhovno uzdignu i učvrste u veri. Isposnica manastira Sveti Nikola na Banji Vrlo je verovatno da su u ovoj i sličnim isposnicam pisane i prepisivane verske knjige,na šta, upućuju i naučnici Danica i Marko Popović  koi su do sada najdetaljnije istaživali ovu isposnicu i osvojim nalazima pisali naučne  radove . U rezimeu jednog  svog rada oni navode da je isposnica Bjeličkovica pripadala veoma značajnom manastiru Svetog Nikole, u Pribojskoj Banji  koji je u jednom periodu bio episkopsko sedište Dabarske episkopije. O značaju tog episkopskog sedišta govori podatak da se on  pominje u Tipiku manastira Studenice, (pisanom početkom XIII veka)  kao jedan od šest manastira čije su starešine birale igumana studeničke lavre.Organizacija monaškog života ovog manastira  podrazumevala je dakle  i keliotski način života, predodređen za odabrane podvižnike i karakterističan za rani srednji vek . Oni zaključuju da je to razlog što kelije manastira Banje prevazilaze regionalni značaj. Neistražena pustinja Grabovica Iako najznačajnija, Bjeličkovica nije bila jedina isposnica manastira  u Pribojskoj Banji. U pisanim izvorima pominje se i monaška pustinja Grabovica. „Pisah ovo pisanije na reci Limu, prema hramu svetog i slavnog arhijereja Nikole, zvanom dabar, u Pustinji Grabovici“, napisao je u svom zapisu iz 1535. godine jeromonah Sava, i zamolio čitaoca da mu oprosti greške u pisanju, jer, kako kaže, „beše mesto strpatno,a vreme zimno i mračno“.Isposnica Grabovica nije istražena, ali je locirana na levoj obali Lima  u pribojskom selu Dobrilovići , zaseok Grabovica, na litici stene,(vrh se Gradac) kod meštana poznata kao „Stan pećina“. S.B. www.priboj033.com Tekst je nastao u okviru projekta „EU Resurs centar za civilno društvo u Srbiji“ koga podržava Delegacija Evropske unije u Srbiji, a sprovodi Beogradska otvorena škola i partneri. Za njegovu sadržinu odgovoran je isključivo „Centar podrške za održivi rast i razvoj – HRAST” i ona nužno ne odražava stavove Evropske unije The post Bjeličkovica-trospratna isposnica kod Priboja appeared first on Priboj 033.