Kijev u šoku: Rusija zatvorila Crno more i potopila 26 brodova
Ruski udari na ukrajinsku lučku infrastrukturu i prekid pomorskog saobraćaja izazvali su ozbiljne poremećaje u izvozu i transportu robe, dok je istovremeno pažnju privukla pojava novog ruskog oružja koje je, prema navodima iz teksta, prvi put masovnije upotrebljeno na ratištu.
Posledice su se odrazile na brodarstvo, osiguranje, industriju i logistiku.
Prema zvaničnim izveštajima ruskog Ministarstva odbrane, krajem jula i početkom avgusta izveden je jedan masovni i više od 15 grupnih udara.
Navodi se da je takav sistematski pristup gađanju ciljeva izazvao zabrinutost i van Ukrajine, dok je u Kijevu izazvao veliko razočaranje. Autor iznosi i subjektivnu procenu da je reč o jednoj od najuspešnijih operacija ruskih Vazduhoplovnih snaga.
Portal Marinetraffic, koji prati pomorski teretni saobraćaj, prema navodima teksta registrovao je potpuni prekid brodskog saobraćaja u ukrajinskim teritorijalnim vodama.
Navodi se da je potopljeno 26 brodova za rasuti teret koji su snabdevali ukrajinske oružane snage, četiri broda za prevoz žita, kao i dva desantna čamca ukrajinske mornarice.
Prve su reagovale osiguravajuće kompanije, koje su prestale da osiguravaju brodove i teret namenjen Ukrajini. Istovremeno je najveći svetski brodski prevoznik Maersk, prema tekstu, uveo dodatnu naknadu od 1.000 dolara po kontejneru za pošiljke koje idu prema Odesi, Nikolajevu, Izmailu i Reniju.
U pojedinim slučajevima povratak tereta u polaznu luku postao je isplativiji od nastavka plovidbe prema ukrajinskim lukama.
Deo posada odmah je odustao od plovidbe i vratio se, dok je oko tri desetine brodova ostalo uz rumunsku obalu čekajući razvoj situacije. U tekstu se navodi da su očekivali da će ukrajinski predsednik Vladimir Zelenski uspeti da ubedi američkog predsednika Donalda Trampa da utiče na Vladimira Putina kako bi ruski napadi na luke i brodove bili obustavljeni, ali da se takav scenario nije ostvario.
Kijev je, prema navodima teksta, razmatrao mogućnost preusmeravanja robnog saobraćaja iz ukrajinskih luka ka rumunskim lukama na Dunavu. Međutim, ove godine vodostaj Dunava znatno je opao, a rumunski mediji tokom cele sedmice izveštavali su da su zbog plitkog korita čak i brodovi potopljeni tokom Drugog svetskog rata ponovo izronili na površinu.
Iako bi problem plovnog puta mogao da bude ublažen radovima na produbljivanju korita, navodi se da je Rumunija odlučila da zaštiti sopstvene luke i izbegne još vidljivije uključivanje u sukob.
Poslednji brodovi napustili su, prema tekstu, opasne vode Crnog mora 30. jula. Finansijski gubici zbog prekida transporta procenjeni su na oko 70 miliona dolara dnevno. Pozivajući se na procene Narodne banke i Ministarstva ekonomije Ukrajine, tekst navodi da bi mesečni gubici mogli da dostignu gotovo dve milijarde dolara, odnosno približno jedan odsto ukrajinskog BDP-a.
Pominju se i procene da bi stvarna šteta mogla biti višestruko veća, uz problem skladištenja oko 30 miliona tona žita, suncokretovog ulja i drugih poljoprivrednih proizvoda koji ne mogu da budu izvezeni.
Istovremeno su, prema navodima teksta, obustavili rad rudarsko-prerađivački kombinat Ingulec u vlasništvu bivšeg donjeckog oligarha Rinata Ahmetova, švajcarsko-ukrajinski kombinat Poltava, kao i kombinat Krivi Rog. Oko 90 odsto proizvodnje ovih preduzeća prethodno je izvezeno preko crnomorskih luka.
Posebnu pažnju tekst posvećuje novom ruskom oružju pod nazivom „Banderol“. Navodi se da svaka raketa nosi 114 kilograma eksploziva i da su zvanične informacije o ovom sistemu bile veoma ograničene.
Nakon analiza ostataka projektila, ukrajinska i NATO strana zaključile su, prema tekstu, da nije reč ni o dronu ni o jedrećoj bombi, već o kompaktnoj taktičkoj krstarećoj raketi.
Prema zapadnim procenama navedenim u tekstu, cena jedne rakete iznosi oko 16.000 dolara. Lansirni sistemi su mobilni i teško uočljivi, a „Banderol“ može biti lansiran sa zemlje, iz helikoptera ili sa teških bespilotnih letelica tipa „krilo“.
Domet iznosi oko 350 kilometara pri lansiranju sa zemlje, dok pri vazdušnom lansiranju može da dostigne između 400 i 500 kilometara.
U tekstu se navodi da je protivnička strana ovom sistemu dodelila oznaku „S8000“, uz ocenu da je reč o neuobičajenom tipu naoružanja.
Kao glavne karakteristike „Banderola“ izdvajaju se brzina do 650 kilometara na čas zahvaljujući turbomlaznom motoru, što ga čini znatno bržim od bespilotnih letelica „Geranj“, koje lete oko 200 kilometara na čas.
Prema navodima teksta, zbog toga je njegovo obaranje lakim pešadijskim naoružanjem ili lakim avionima koje koristi ukrajinska vojska izuzetno teško.
Pored toga, navodi se da raketa leti na veoma maloj visini, poseduje visoku manevarsku sposobnost i antenu otpornu na elektronsko ometanje, zbog čega sistemi elektronskog ratovanja, prema tvrdnjama iz teksta, ne mogu efikasno da poremete njen rad.
Autor zaključuje da učestalost upotrebe ukazuje na masovnu proizvodnju i da „Banderol“, prema iznetim tvrdnjama, objedinjuje tri ključne karakteristike savremenog naoružanja – nisku cenu, veliku razornu moć i malu ranjivost.The post Kijev u šoku: Rusija zatvorila Crno more i potopila 26 brodova first appeared on WebTribune.