Šok prognoza Sivkova: Tri opcije završetka rata – U trećoj Putin odlazi i evo šta dalje
Analitičar Konstantin Sivkov ocenio je u video-razgovoru objavljenom na Jutjubu da postoji realna mogućnost da se specijalna vojna operacija u Ukrajini završi tokom ove godine putem odlučujućeg poraza Oružanih snaga Ukrajine ili kroz pregovarački proces, naglašavajući da to prvenstveno zavisi od donošenja odgovarajuće političke odluke.
Prema Sivkovljevim rečima, Sjedinjene Američke Države suočavaju se sa ozbiljnim pražnjenjem svojih raketa i arsenala protivvazdušne odbrane. Od 410 raketa tipa SM-3 ispaljeno je 250, čime su mogle da pogode oko 100 bojevih glava.
Kod raketa SM-6, od 1.100 komada utrošeno je 370, odnosno oko 40 procenata. Raketni kompleks THAAD, koji čini osnovu protivraketne odbrane vojišta, raspagao je sa ukupno 360 raketa čija pojedinačna cena prelazi 10 miliona dolara, a do sada je ispaljeno 290 jedinica, to jest 80 odsto zaloga. Iz strateških zaliha sistema Patriot, koje su iznosile 2.330 raketa, utrošeno je 1.400.
Ovakva potrošnja u SAD direktno utiče na stanje u Ukrajini, gde više nema raspoloživog protivvazdušnog i raketnog naoružanja. Kijev je prinuđen da se oslanja isključivo na bespilotne letelice koje proizvodi Evropa.
Sa druge strane, ruske snage u samo tri dana potroše količinu protivvazdušnih raketa koju su Amerikanci iskoristili tokom šest nedelja. Primera radi, prilikom obaranja 350 ukrajinskih dronova u jednom danu, ruska PVO utroši najmanje 350 raketa različitih tipova, računajući i artiljerijska dejstva.
Nivo efikasnosti ruske odbrane iznosi 98 do 99 procenata, pa od niza lansiranih bespilotnih letelica do cilja uspe da stigne tek jedna do dve. Ukrajinske snage nedostatak PVO resursa pokušavaju da nadomeste mobilnim vatrenim grupama naoružanim mitraljezima i automatskim puškama, kao i nemačkim protivavionskim tenkovima Gepard 1 sa sparenim topovima kalibra 35 mm.
Međutim, Ukrajina raspolaže sa svega oko 10 jedinica sistema Gepard, što je nedovoljno za pokrivanje teritorije i omogućava obaranje najviše desetak dronova po napadu, bez mogućnosti presretanja krstarećih i balističkih raketa.
Dok ukrajinski dronovi nose bojeve glave težine od 50 do 150 kilograma, ruske krstareće i balističke rakete imaju bojeve glave od pola tone, pri čemu balistika uspeva da probije i uništi podzemna postrojenja.
U okviru najnovijih udara, ruske snage su tokom jedne noći ispalile 50 krstarećih i 40 balističkih raketa, uz oko 150 dronova, usmerenih isključivo na ukrajinske pogone za proizvodnju bespilotnih letelica.
Od ukupnog broja lansiranih projektila, najviše 10 do 15 ne stigne do predviđenog cilja. Među pogođenim objektima našla se i fabrika u Kijevu u vlasništvu jedne američke kompanije, što predstavlja prvi takav udar na inostrano preduzeće.
Sivkov navodi da su lokacija, namena i vlasništvo te fabrike bili odranije poznati, ali je udar izveden tek nakon ukidanja političke zabrane, podstaknutog ukrajinskim napadima na civilne objekte poput skladišta Vajldberis, turističkih baza i napada u kojima su stradala deca.
Rusija je započela i praktičnu pomorsku blokadu ukrajinskih luka, što potvrdjuju i izveštaji lista Fajnenšal tajms i prazne luke u okolini Odese koje su pre dva do tri meseca bile pune brodova.
Napadi se sada izvode direktno na otvorenom moru, bez obzira na zastavu pod kojom brodovi plove ili vlasništvo kompanija, ukoliko prevoze francusko, britansko ili drugo zapadno naoružanje.
Lovci-bombarderi Su-34 raketama Kh-35 sa bojevom glavom od 150 kilograma nanose teška oštećenja tankerima i teretnim brodovima kako bi ih onesposobili za dalju plovidbu i podigli cene osiguranja.
Kompanija Mersk je već otkazala plovidbe ka tim destinacijama, dok je jedan brod potopljen raketom Oniks sa bojevom glavom većom od 300 kilograma. Pored toga, pretpostavlja se da su u blokadu uključene i ruske podmornice koje izvode klasične torpedne udare.
Onesposobljavanje pomorskog transporta drastično smanjuje snabdevanje Ukrajine, jer je propusna moć morskih puteva bar dva reda veličine veća od kopnenih i vazdušnih.
Jedan savremeni teretni brod nosivosti 100.000 bruto registarskih tona zamenjuje 25 železničkih kompozicija od po 60 vagona, oko 5.000 kamiona šlepera nosivosti 20 tona, ili između 1.000 i 5.000 letova strateških i vojnih transportnih aviona poput modela C-5 Galaksi, C-17 ili C-130 Herkules.
Ruske snage istovremeno intenziviraju i napade na železničku infrastrukturu radi uništavanja dizel lokomotiva.
Kao drugi mogući scenario završetka sukoba, Sivkov navodi eliminaciju Vladimira Zelenskog i njegovog najbližeg okruženja – bilo udarima, bilo zajedničkom specijalnom operacijom američkih i ruskih obaveštajnih službi – i njihovu zamenu prihvatljivijom figurom koja bi potpisala separatni sporazum sa Rusijom.
Treća opcija podrazumeva scenario u kojem bi Rusija pristala na uslove koje predlažu Evropa i Kijev, što bi praktično predstavljalo kapitulaciju Moskve.
Sivkov upozorava da bi takva kapitulacija izazvala revolucionarni talas u Rusiji. U prvoj fazi došlo bi do demontaže vertikale vlasti Vladimira Putina.
U drugoj fazi, oni koji bi srušili Putina bili bi uklonjeni od strane snaga sa fronta koje ne bi došle kao demobilisani pojedinci, već u sastavu čitavih divizija i armijskih korpusa.
To bi dovelo do obnove socijalističkih društvenih odnosa i ukidanja kapitalizma, jer nove snage ne bi dopustile dalju privatizaciju već bi uspostavile red među onima koji su se bogaćeni na ratu.The post Šok prognoza Sivkova: Tri opcije završetka rata – U trećoj Putin odlazi i evo šta dalje first appeared on WebTribune.