Zašto garaža nije dobro mjesto za odlaganje stare elektronike

Nakon velikog čišćenja doma lako je završiti s kutijom punom starih mobitela, prijenosnika, igraćih konzola, punjača i drugih uređaja koje trenutačno ne koristimo. Garaža se tada čini kao praktično rješenje: ima dovoljno prostora, uređaji su u kutijama i ne smetaju nikome. Ipak, odlaganje elektronike u garaži često je loša ideja. Velike promjene temperature, vlaga, prašina i štetnici mogu postupno oštetiti uređaje, čak i ako ih godinama uopće ne uključujete. Problem je posebno izražen kod prijenosne elektronike s ugrađenim litij-ionskim baterijama. Ljetne vrućine i zimska hladnoća oštećuju komponente Negrijana i neklimatizirana garaža tijekom ljeta može dosegnuti znatno više temperature od ostatka kuće. U zatvorenom prostoru, osobito tijekom toplinskog vala, temperatura se može podići dovoljno visoko da dugoročno negativno utječe na osjetljive komponente. Visoka temperatura ubrzava starenje baterija, može isušiti termalne materijale u računalima te s vremenom deformirati ili oslabiti plastične dijelove kućišta. Poseban problem predstavljaju uređaji poput laptopa, stolnih računala, igraćih konzola i mrežne opreme jer imaju velik broj komponenti osjetljivih na toplinu. Zimi se javlja suprotan problem. Niske temperature mogu privremeno usporiti rad LCD zaslona, učiniti plastiku krhkijom i smanjiti raspoloživi kapacitet baterije. Sama hladnoća obično neće odmah uništiti ispravan uređaj, ali ponavljani ciklusi zagrijavanja i hlađenja nisu poželjni. Metalni dijelovi, lemni spojevi i elektroničke pločice pri promjenama temperature šire se i skupljaju. Dugoročno, takva opterećenja mogu oslabiti spojeve na matičnoj ploči ili drugim tiskanim pločicama, osobito kod starije elektronike. Vlaga i kondenzacija mogu uzrokovati koroziju Još veći neprijatelj elektronike je vlaga. Garaže često nisu dobro izolirane, pa se u njima mogu stvarati kondenzacija i visoka relativna vlažnost zraka, osobito tijekom promjena vremena. Vlaga može završiti na matičnim pločama, konektorima, kontaktima baterije i drugim metalnim dijelovima. Posljedice nisu uvijek odmah vidljive. Uređaj može izvana izgledati potpuno očuvano, dok se unutar njega postupno razvija korozija. Kada ga nakon nekoliko godina pokušate uključiti, oštećeni kontakti ili korodirani vodovi mogu uzrokovati nepravilan rad, kvar ili kratki spoj. Zato ni podrum koji nije suh i dobro ventiliran nije idealno mjesto za dugotrajno spremanje elektronike. Litij-ionske baterije posebno su osjetljive Većina današnjih bežičnih uređaja koristi litij-ionske baterije: mobiteli, tableti, prijenosna računala, bežične slušalice, ručne igraće konzole, pametni satovi, roboti-usisavači i brojni drugi uređaji. Takve baterije ne vole ekstremnu toplinu. Visoke temperature ubrzavaju kemijsko starenje ćelija, pa baterija s vremenom sve slabije zadržava energiju. Ako dugo stoji u vrućem prostoru, može se povećati rizik od napuhavanja baterije, što može deformirati kućište, podići zaslon ili oštetiti unutarnje komponente. U rijetkim i ozbiljnijim slučajevima oštećena baterija može procuriti ili postati sigurnosni rizik. Zato uređaj s napuhanom baterijom ne treba puniti, pritiskati niti držati uz zapaljive materijale. Ni izrazita hladnoća nije idealna. Baterija na niskim temperaturama privremeno gubi dio kapaciteta, a dugotrajno skladištenje u hladnom i vlažnom okruženju može ubrzati njezino propadanje. Najsigurnije je uređaje s litij-ionskim baterijama držati u suhom prostoru umjerene temperature. Ako neki uređaj ne planirate koristiti više mjeseci, bateriju je dobro ostaviti napunjenu na otprilike 40 do 60 posto, a ne potpuno praznu ili stalno na 100 posto. Prašina, ispušni plinovi i štetnici Čak i ako je garaža relativno suha, i dalje ostaje problem prašine. Svakim otvaranjem vrata u prostor ulaze prašina, čestice iz ispušnih plinova, pelud i druge nečistoće. Ako se u garaži reže drvo, brusi metal ili obavljaju slični radovi, uređaji mogu skupiti i sitnu piljevinu ili metalne čestice. Prašina se može nataložiti u ventilacijskim otvorima, USB priključcima i hladnjacima računala. Kada uređaj kasnije ponovno uključite, otežan protok zraka može uzrokovati pregrijavanje i povećati rizik od kvara. Garaže su također privlačne miševima, insektima i paucima. Miševi mogu pregristi kablove, dok se insekti vole skrivati u tamnim i zatvorenim prostorima, poput kućišta računala, AV receivera, igraćih konzola i printera. Uključivanje uređaja u kojem se nakupila prašina ili su se nastanili insekti može završiti kratkim spojem, neugodnim mirisom ili trajnim oštećenjem elektronike. Gdje je najbolje spremati staru tehnologiju? Elektroniku koju želite sačuvati najbolje je držati u suhom prostoru stabilne temperature. Dobar izbor može biti ormar u hodniku, polica u radnoj sobi, prostor ispod kreveta ili druga zatvorena prostorija u stanu ili kući. Uređaje je poželjno spremiti u originalnu kutiju ili čvrstu plastičnu kutiju s poklopcem. Prije spremanja izvadite baterije koje se mogu ukloniti, očistite prašinu i odvojeno pospremite punjače, kabele i dodatke. Ako uređaj ima ugrađenu litij-ionsku bateriju, povremeno ga provjerite. Posebno obratite pozornost na napuhavanje kućišta, podizanje zaslona, neuobičajene mirise ili tragove curenja. Garaža može biti dobro mjesto za alat, bicikle i sezonsku opremu, ali za mobitele, računala, konzole i drugu osjetljivu elektroniku ipak je bolje pronaći mjesto unutar doma. Tako ćete znatno povećati šansu da uređaj ostane ispravan i spreman za korištenje čak i nakon nekoliko godina. Alan MilićThe post Zašto garaža nije dobro mjesto za odlaganje stare elektronike first appeared on PC CHIP.