Istine o paradajzu: Voće kojeg su se ljudi panično bojali

Mnogi kulinarski klasici nezamislivi su bez ovog crvenog ploda, ali istorija njegovog konzumiranja prožeta je velikim strahovima i predrasudama koje su se zadržale do danas. Od nevjerovatnih istorijskih činjenica da su se ljudi nekada panično bojali paradajza i vjerovali da je smrtonosan, stigli smo do savremenih rasprava o tome kako utiče na varenje i gubi li vrijednost tokom prerade. Portal Tasting Table donosi detaljnu analizu naučnih činjenica koje ruše ukorijenjene zablude o namirnici bez koje ne možemo zamisliti modernu trpezu. Istorijski strah: Zašto su ljudi bježali od paradajza? Teško je danas u to povjerovati, ali postojalo je vrijeme kada su se ljudi istinski bojali paradajza. Evropljani su u 18. vijeku bili čvrsto uvjereni da će ih konzumacija ove biljke ubiti. Naravno, nisu bili u pravu. Neki istoričari smatraju da su se ljudi u to vrijeme zapravo trovali olovom iz bogataških tanjira sa kojih su jeli, jer je kiselina iz paradajza otapala olovo, dok drugi misle da su ga jednostavno zamijenili za neke druge, slične otrovne bobice. U svakom slučaju, vijekovima je vladao ogroman oprez i strah od ovog ploda prije nego što je postao bezbjedna i omiljena hrana širom svijeta. Da li je paradajz voće ili povrće? Paradajz je savršen u salatama, tjesteninama i na pici, baš kao i mnoge vrste povrća – pa je onda i on povrće, zar ne? Odgovor je nešto složeniji. Botanički gledano, paradajz je zapravo voće. Naučna definicija kaže da je voće plod koji raste iz cvjetnice te nosi i raspršuje sjemene, a svako ko je prerezao paradajz vidio je mnoštvo sitnih sjemenki unutra. Međutim, u kulinarskom i nutricionističkom smislu, on se tretira kao povrće. To znači da ćete ga češće naći u predjelu, prilogu ili glavnom jelu nego u desertu. Dakle, istina je da je paradajz istovremeno i voće i povrće. Zanimljivo je da u tu grupu spadaju i avokado, tikvice, paprike i patlidžani. Konzervirani proizvodi nisu zdravi kao svježi Konzervirani paradajz je osnovna namirnica u mnogim špajzima, a osim što je svestran, odličan je i za zdravlje. – Konzervirani paradajz jednako je zdrav kao i svježi, a u nekim pogledima može biti čak i hranjiviji – navodi se u istraživanju. On sadrži likopen, antioksidans koji se povezuje sa svim, od prevencije raka do boljeg zdravlja srca. Iako se likopen nalazi i u svježem plodu, termička obrada kod konzerviranja razgrađuje zidove ćelija i olakšava našem tijelu njegovu apsorpciju. Osim likopena, konzervirana varijanta sadrži i vlakna, vitamin B6, gvožđe te vitamine K, A i C. Ipak, svježi paradajz ima nešto više vitamina C, jer toplota smanjuje nivo ovog vitamina. Da li paradajz uzrokuje želučane probleme? Neki se brinu da bi konzumacija ove namirnice mogli uzrokovati želučane probleme. Istraživanja pokazuju da je paradajz zapravo prilično lagan za probavni sistem većine ljudi. Plodovi iz porodice pomoćnica bili su na lošem glasu jer su starije studije upućivale na to da bi mogli biti povezani sa upalama kod osoba koje imaju kolitis. Međutim, novija istraživanja sugerišu da ova grupa biljaka zapravo može smanjiti upalu zahvaljujući pomenutom likopenu. Naravno, postoje izuzeci kod ljudi koji su alergični, što može dovesti do mučnine i grčeva, ali ta je alergija veoma rijetka. Boja otkriva ukus i hranjivost Kod mnogih sorti, poput San Marzana, vrijedi pravilo da su najbolje kada su jarko crvene. Ali ova namirnica donosi mnogo širi spektar boja: – Crveni paradajz je kiseliji i idealan za tradicionalna jela. – Žuti i narandžasti plodovi (poput nekih čeri sorti) obično su znatno slađi. – Ljubičaste sorte su takođe kiselkaste, ali imaju dublje, dimljene note, što ih čini idealnim za bogate sosove. Ljubičaste sorte često imaju više antocijana, vrste flavonoida koji se povezuje sa smanjenjem upala i rizika od raka te podržavanjem zdravlja srca. Kulinarski potencijal izvan pice i tjestenine Iako paradajz briljira u italijanskim klasicima ili ljetnim salatama, njegov kulinarski potencijal je daleko veći. On potiče iz Južne i Srednje Amerike, gdje su domorodačke zajednice od njega pravile prve verzije salse vijekovima prije nego što je nastalo prvo jelo sa tjesteninom. Danas se u svijetu koristi za najrazličitija jela, od indijske masale od luka i paradajza, marokanske taktouke, indonežanskog sambala do kineskog prženog paradajza sa jajima i rižom. Pošto je tehnički voće, u nekim kulturama se koristi čak i za deserte, pa tako postoje recepti za sladoled ili kolač od zelenog paradajza. Besplatnu Android aplikaciju portala SrpskaCafe preuzmite ovdje.The post Istine o paradajzu: Voće kojeg su se ljudi panično bojali appeared first on Srpskacafe.