Stiže li nam rast kamata?

Zbog vezanosti konvertibilne marke za evro i snažne integracije bankarskog sektora, svaka odluka Evropske centralne banke sve direktnije se preliva i na džepove građana BiH. Za hiljade domaćinstava koja otplaćuju stambene i potrošačke kredite, pitanje više nije da li će se promjene osjetiti, već koliko i kada, piše Glas Srpske. Ukazuju na ovo ekonomisti nakon odluke Evropske centralne banke (ECB) da u okviru najnovijeg ciklusa monetarne politike podigne osnovne kamatne stope za 25 baznih poena, na 2,25 odsto, uz istovremeno upozorenje da se očekuje viša inflacija i sporiji privredni rast u evrozoni, izazvan pojačanim geopolitičkim tenzijama i energetskom nestabilnošću. U obrazloženju odluke navedeno je da poremećaji na tržištu energenata i globalni politički rizici ostaju ključni faktor neizvjesnosti za evropsku ekonomiju. Stručnjaci ističu da je riječ o očekivanom potezu, čiji je primarni zadatak kontrola inflacije. Glavni izvori inflatornih pritisaka i dalje su, kako navode, rast cijena energenata, nafte, gasa i vještačkog đubriva, kao i poremećaji u globalnim lancima snabdijevanja, dodatno pojačani krizama na Bliskom istoku i u širem regionu Irana. Takvi uslovi, kako se ocjenjuje, održavaju pritisak na centralne banke da zadrže restriktivnu monetarnu politiku. Prema ocjenama ekonomista, ovakva odluka, u kombinaciji sa već visokim nivoom kamatnih stopa, znači nastavak perioda skupog zaduživanja u evrozoni, što će se posredno i direktno odraziti i na zemlje poput BiH. Najvećem riziku izloženi su korisnici kredita čija je kamata vezana za Euribor, referentnu stopu po kojoj evropske banke međusobno pozajmljuju novac. Kada on raste, i ukupna kamatna stopa na kredit skače, što direktno povećava mjesečne obaveze građana i preduzeća. Finansijski stručnjak Vladimir Vasić ističe da su posebno osjetljivi oni koji imaju stambene kredite sa varijabilnom kamatnom stopom. “Rast referentne kamatne stope sigurno nije dobra vijest za kreditne korisnike, prije svega one sa stambenim kreditima. Novac postaje skuplji, a rate će biti veće. Najviše će to osjetiti oni koji su se nedavno zadužili, jer bi mjesečno opterećenje moglo značajno porasti”, kaže Vasić. On dodaje da je ECB ovim potezom reagovala na uporne inflatorne pritiske, te da je riječ o nastavku politike skupog novca čiji je cilj vraćanje inflacije u ciljane okvire. Prema njegovim riječima, nije realno očekivati brz preokret negativnih trendova. Na pitanje koliko bi ovo novo evropsko stezanje kaiša moglo trajati, Vasić procjenjuje da se efekti restriktivne politike mogu očekivati u periodu od najmanje šest do devet mjeseci, a moguće i duže u zavisnosti od kretanja inflacije i geopolitičkih rizika. Investitori trenutno procjenjuju da bi ECB mogla sprovesti još jedno do dva dodatna povećanja kamatnih stopa, što znači da bi period skupog novca u evrozoni mogao potrajati i tokom narednih mjeseci, uz nastavak pritiska na kreditna tržišta. Kalkulacija Povećanje Euribora od 0,25 procentnih poena ima relativno ograničen, ali ipak primjetan uticaj na visinu mjesečnih rata stambenih kredita. Prema bankarskim kalkulacijama, kod prosječnog stambenog kredita od oko 100.000 konvertibilnih maraka na rok otplate od 20 godina, ovakvo kretanje kamatnih stopa u praksi bi moglo dovesti do rasta mjesečne rate od osam do 15 maraka. Glas Srpske The post Stiže li nam rast kamata? appeared first on BLINK.ba. Povezane vijesti: Nema pada kamata do sljedeće godine Evropska centralna banka upozorava na poskupljenja hrane ANALIZA: EU i SAD smanjuju kamate, u BiH se očekuje rast