Iz barskog parlamenta poslata jednoglasna poruka o izmjenama novog Zakona o slobodnim zonama

Skupština opštine Bar, na današnjem XXXVI zasijedanju, sazvanom po hitnom postupku, jednoglasno je usvojila zaključke koji se odnose na implementaciju novog Zakona o slobodnim zonama i koji će biti upućeni Vladi Crne Gore. Za usvajanje zaključaka glasalo je 20 odbornika lokalnog parlamenta, a sjednici je prethodilo održavanje Otvorenog parlamenta na temu „Da li je ‘zarobljena’ Slobodna zona Luke Bar?“. Na osnovu danas usvojenog dokumenta, Vladi Crne Gore biće predloženo da, “u što kraćem vremenskom roku i bez odlaganja, donese Izmjene i dopune Zakona o slobodnim zonama, kako bi se izbjegla velika finansijska šteta po Budžet države Crne Gore i Budžet Opštine Bar, kao i poslovna šteta po veliki broi privrednih subjekata koji posluju u okviru Slobodne zone Luka Bar”. “I to na sljedeći način:  izmijeniti odredbe Zakona kojima se uređuje sticanje statusa korisnika slobodne zone na način na koji će se predvidjeti da korisnik slobodne zone može biti i strano pravno lice koje nije registrovano u Crnoj Gori, a koje obavlja djelatnost u skladu sa zakonom; izmijeniti odredbe Zakona koje propisuju apsolutnu zabranu proizvodnje, obrade, skladištenja, privremenog smještaja, prometa, pretovara i tranzita duvana i duvanskih proizvoda u slobodnoj zoni, na način na koji će se umjesto apsolutne zabrane uvesti mogućnost obavljanja ovih djelatnosti uz znatno strožije mjere nadzora, pooštrenih carinskih procedura i dodatnih bezbjednosnih standarda u skladu sa međunarodnom praksom; razmotriti uvođenje mogućnosti sprovođenja posebnih mjera podrške i stimulacije poslovanja u slobodnim zonama, kao i uvođenje odredbi kojima bi se zaštitila stečena prava korisnika slobodnih zona, posebno onih definisanih posebnim ugovorom, u slučaju izmjena zakona, u skladu sa međunarodnom praksom”, stoji u usvojenom dokumentu. Kako se dodaje, cilj predloženih izmjena i dopuna Zakona o slobodnim zonama jeste otklanjanje sistemskih nedostataka i propusta u tekstu Zakona koji će umanjiti mogućnost valorizacije slobodne zone i implementacija zakonskih odredbi koje za cilj imaju podsticanje poslovanja u slobodnoj zoni. Takođe, predlaže se Vladi Crne Gore da formira Radnu grupu koja će biti uključena u postupak izmjena i dopuna Zakona o slobodnim zonama, a koju će pored predstavnika nadležnog ministarstva činiti i predstavnici struke, predstavnici operatera u Slobodnoj zoni Luke Bar, “Luka Bar” AD, koncesionara “Port of Adria” AD, Privredne komore Crne Gore i Uprave carina Crne Gore. Sjednici Skupštine opštine Bar prisustvovali su i predstavnici privrednih subjekata koji djeluju u sklopu Slobododne zone Luke Bar. U dijelu uvodnih izlaganja, obratili su se direktor operative Port od Adria AD Miroslav Radoman, izvršni direktor Luke Bar AD Ilija Pješčić, pomoćnik direktora Luka Bar AD Deda Đelović, izvršni direktor MSC Montenegro Dalibor Pelević, direktor Pacorini Montenegro Aleksandar Adamović, izvršni direktor CMA CGM Montenegro Bojan Čejović i sekretar odbora Udruženja saobraćaja Privredne komore Crne Gore Aleksandar Mitrović. Izvršni direktor AD Luka Bar Ilija Pješčić je istakao da je ovo zakonsko rješenje, nažalost, iznova urušilo konkurentnost Luke Bar. „Deda Đelović je pokušao na vrijeme da ukaže nadležnima na problematiku ali, to nije urodilo plodom, i dobili smo zakonsko rješenje koje nameće dodatne obaveze korisnicima Slobodne zone. Ukoliko ovaj zakon ostane na snazi, mi gubimo 24 korisnika, koji će se preusmjeriti na luke u okruženju. Po meni, zakoni ne treba da budu ni stroži, ni mekši od zakona u Evropskoj uniji, a to sa ovim zakonom nije slučaj. Kao privrednici, nemamo rješenje. Stalno smo u komunikaciji sa Upravom carina, čeka se donošenje podzakonskih akata, i trudimo se da utičemo na njih“, kazao je Pješčić. Direktor operative Port of Adria AD Miroslav Radoman kazao je da zakon jeste donesen u cilju borbe protiv šverca cigareta i podvukao da je taj posao bio u ogromnoj mjeri kontrolisan. Kako je naveo, „ne bi bio prvi put da je Port of Adria diskrimisana od strane države“. Direktor CMA CGM Montenegro Bojan Čejović podsjetio je da najveći francuski brodar posluje u Crnoj Gori skoro dvije decenije, te da je prošle godine otvorena zvanična kancelarija CMA CGM u našoj državi. „Otvaranje direktne kancelarije predstavlja kvalitativan skok u logističkoj ponudi Bara. Osnov za otvaranje predstavništva bio je prevoz duvanskih proizvoda iz Niša, kompanije Philip Morris, a Bar je bio prepoznat kao najpovoljnija luka u regionu. Ovim članom zakona koji zabranjuje tranzit, nas kao kompaniju ne dodiruju skladištenje i pretovar, već isključivo tranzit. Klijenta Philip Morrisa ovo je okrenulo ka drugim lukama u regionu. Veliki je lanac koji je odlaskom ovog velikog klijenta oštećen, u pitanju su milioni eura. Borimo se u nalaženju novih klijenata, novih poslova, uz pomoć naših saradnika iz Srbije, koji preusmjeravaju dio svoje robe na Bar. Rizikujemo da nam odu sve globalne firme, a to će dalje značiti lošiji servis za firme u Crnoj Gori – roba će duže putovati, a troškovi će biti veći. Efekat ovog zakona je jako veliki, da ne kažem devastirajući za našu industriju“, kazao je Čejović i podvukao da je stavka da se zabrani tranzit direktan udar na ekonomiju Crne Gore. Izvršni direktor MSC Montenegro Dalibor Pelević, najvećeg svjetskog brodara koji upošljava 2500 crnogorskih pomoraca, ukazao je da je Zakon o slobodnim zonama u Crnoj Gori doveo do toga da klijenti mogu poslovati na jedan način koristeći Luku Drač, Ploče, Rijeku, Koper, Solun i ostale EU, a na isti način ne mogu obavljati poslovne aktivnosti preko Slobodne carinske zone Bar. Time se, smatra Pelević, diskriminiše logistički pravac preko Crne Gore. „Ova tema prevazilazi okvire barske, pa čak i crnogorske logističke zajednice. Valorizacija tranzitnog saobraćajnog potencijala Crne Gore može biti jedan od pokretača crnogorske ekonomije. Pričamo o kreiranju crnogorskog logističkog proizvoda koji izvozimo u države regiona i zbog toga Crna Gora treba da radi na povećanju konkurentnosti tog proizvoda, a ne obratno“, ukazao je Pelević. On je, takođe, podsjetio da je u protok roba preko barske luke uključen niz subjekata, pored, naravno, špeditera. Firme iz ovog sektora, podsjeća Pelević, doprinose u ukupnim prihodima Opštine Bar sa više od 20 odsto, duplo više nego firme iz turizma i ugostiteljstva. Pelević kaže da trenutno vidimo „posljedice našeg velikog neznanja i ophođenja prema sistemu Luke Bar“. „Osamdesetih godina prošlog vijeka ispred Bara smo redovno imali preko 20 brodova. Sada često nemamo nijedan. Imajući u vidu da tržište Srbije sada ima četiri puta veći BDP nego tada, pitanje je gdje su onda ti brodovi? Pruga je izgrađena 1976. godine, voz sada do Beograda putuje 12 sati. Izgubili smo teret, izgubili smo tržište. Nismo sarađivali sa Srbijom i Bosnom i nismo učili od Hrvata, trebali smo da posmatramo šta su hrvatske kolege radile posljednjih 30, 40 godina. Srbija danas ima 6 puta veći pretovar tereta preko Luke Rijeka nego preko Luke Bar. I sada imamo nastavak našeg velikog neznanja – zakon koji je sada stupio na snagu. Mi jesmo za to da se borimo protiv švercera, ali nama su klijenti poput Philip Morrisa neophodni. Ovaj zakon uzima nam i malo konkurentske prednosti“, jasan je Pelević. Ova tema, po njemu, nadilazi Luku Bar i tiče se ekonomije Crne Gore: „Luka Bar treba da bude generator ekonomskog razvoja. Zašto gradimo auto-put? Ne zbog toga da bi mi išli na zimovanje, već da bi u budućnosti mogli da koristimo koridor do Budimpešte. Kapaciteti što se Srbije tiče su 10 puta veći, a Mađarska ne radi ništa preko Luke Bar. Moramo da odbranimo ovih nekoliko brodara“. Sekretar Odbora Udruženja saobraćaja Privredne komore Crne Gore Aleksandar Mitrović kazao je da tranzit cigareta nije ukinut kroz cijelu Crnu Goru, te iste cigarete kojima je zabranjen tranzit kroz Luku Bar idu preko Graničnog prelaza Božaj ka luci Drač. „Suština su kontrola i digitalizacija, nije rješenje problema da se neki biznis ukine, kao što je ovdje slučaj. Cilj je bio da se zakoni usklade sa zakonima Evropske unije, ali ovaj zakon nije stimulativan za nove klijente. Zakon o slobodnim zonama treba da se promijeni i uskladi sa interesima privrede, i naravno, sa zakonima Evropske unije“, naveo je Mitrović. Zamjenik direktora Luka Bar AD Deda Đelović podsjetio je da je Slobodna zona osnovana 2000. godine, te da je originalna ideja bila da se kroz djelatnosti u Slobodnoj zoni razvijaju djelatnosti u trgovačkoj djelatnosti: „Kada govorimo iz perspektive 2026. godine, evidentna je činjenica da je originalna ideja sa neznatnim stepenom realizacije. Prvo, izostali su realni podsticaji za korisnike slobodne zone“. Direktor Pacorini Montenegro Aleksandar Adamović podsjetio je da je zakon izglasan bez javne rasprave, te zahvalio predsjedniku Skupštine opštine Bar na pokretanju inicijative razmatranja potencijalnih efekata ovog zakonskog rješenja na crnogorsku privredu. „Novi Zakon nije u skladu sa Ustavom Crne Gore. Osim što je ovaj zakon neustavan, on je u suprotnosti sa Zakonom o Lukama (zabranio skladištenje proizvoda u lučkim kapacitetima), Zakonom o zaštiti konkurencije (Zabranio kompletni putni pravac za transportere/brodare/agente/šteditere), Zakonom o zaštiti privatnosti (Luka kao operator čita podatke o klijentima svoje konkurencije), Zakonom o obligacionim odnosima (Privatna skladišta postaju ‘Zonska’),Zakonom o privrednim društvima (Opteretio privredna društva koje posluju sa druge strane ograde) i Carinskim zakonom (Zabranio tranzit robe za jedan granični prelaz)”, naveo je Adamović i dodao da se ovim zakonom gasi lučka djelatnost. “Ovim zakonom svi mi ostajemo bez predmeta poslovanja, a to su slobodni tokovi roba. Nova Slobodna zona je koncept koji je sušta suprotnost Slobodnoj, a u nemogućnosti da se iskontroliše postojeći sistem nameću se pravila koja nigdje u svijetu ne postoje, a sve u nadi da će klijenti i preduzeća nastaviti da rade u takvim uslovima. Konkretno, naš strah je da će klijenti početi da izbjegavaju ovu luku i tako sve nas koji ovdje radimo. Da stvar bude gora, mi koji smo u materiji, znamo koliko je teško staviti Luku Bar na mapu svijeta, promijeniti tokove roba iz drugih luka, konkurisati sa procedurama i cijenama, takođe dobro znamo da – kada se robni pravac jednom izgubi, potrebno je ne manje od pet godina da se roba vrati. Brodari neće dolaziti jer ih klijenti neće koristiti. Mostovi neće raditi jer nema kontejnera. Skladištari će gledati u prazna skladišta, špediteri će se seliti na sve ostale granične prelaze koji nemaju ovakva pravila, a željeznica i kamioni neće više imati Luku kao jedinu stanicu sa izlaskom na more”, naveo je Adamović. Predsjednik Skupštine opštine Bar Branislav Nenezić podsjetio je da je novi Zakon o slobodnim zonama donijet 25. decembra 2025. godine, na 109. sjednici. „Ovo zakonsko rješenje iziskuje izmjene i dopune, u smislu otklanjanja barijera. Što se tiče Slobodne zone, treba da budemo realni i da kažemo da nikada nije bila ono što je u suštini trebala da predstavlja, ali je funkcionisala. Sada imamo situaciju da se maltene izgubio smisao postojanja slobodne zone i postavlja se pitanje šta će se desiti po implementaciji zakona? U godinama pred nama, kada budemo dio Evropske unije, pitanje je koliko ćemo imati brodara. Ovaj zakon je direktno suprotan članu 12. koncesionog ugovora sa Port of Adria, na osnovu kojih kompanija može da traži direktnu odštetu“, kazao je Nenezić i naglasio da je zakonom predviđena odredba da „svaka kompanija čije se roba nađe u tranzitu mora da otvori predstavništvo u Crnoj Gori, što ne postoji ni u jednoj zemlji na svijetu“. „Implementacija ovog zakona uzrokovaće milionsku štetu po barsku opštinu – od direktnih manjih priliva do neotvaranja novih radnih mjesta“, jasan je Nenezić. Sjednici SO Bar prisustvovala su 24 odbornika, a za riječ su se javili Vesna Drašković (DPS), Milena Vujačić (SD), Smiljana Vukićević (Ujedinjena Crna Gora), Asim Andrić (DPS), Osman Vukić (SDP) i Ammar Borančić (Evropski savez). The post Iz barskog parlamenta poslata jednoglasna poruka o izmjenama novog Zakona o slobodnim zonama first appeared on BARinfo.