Za dalju sudbinu Šmita i OHR presudno može biti mišljenje pravnog savetnia SB UN
REGULARNOST ODLUKE PIK O NEMČEVOM POSTAVLjENjU OCENIĆE ŠVEĐANKA ELINOR HAMARŠELD
Elinor Džejn Brit Hamaršeld
* U tekstu na sajtu UN u vezi sa polugodišnjom debatom u Savetu bezbednosti o stanju u BiH (12. maja) navedeno je da uloga OHR-a i legitimitet Kristijana Šmita ostaju ključna pitanja koja izazivaju razdor u vezi sa situacijom u BiH
* Od pravnog savetnika UN može se tražiti i mišljenje o procedurama za imenovanje visokih predstavnika u BiH prema Aneksu 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma. Kako je navedeno u tekstu, takvo mišljenje verovatno bi uključivalo analizu postupanja SB UN prilikom ranijih imenovanja i procenu da li su zakonski obavezni odobrenje Saveta, jednoglasnost u Upravnom odboru ili saglasnost strana u BiH
* Autoritativna pravna osnova mogla bi biti zajednička referentna tačka za diskusiju SB UN o OHR
____________________________________________________________________
SAVET bezbednosti UN mogao bi da zatraži od pravnog savetnika UN Elinor Džejn Brit Hamaršeld mišljenje o tome da li je odluka Upravnog odbora Saveta za implementaciju mira od 27. maja 2021. godine o postavljenju Kristijana Šmita bila u skladu sa procedurama za imenovanje visokih predstavnika.
U tom tekstu u vezi sa polugodišnjom debatom u Savetu bezbednosti o stanju u BiH 12. maja navedeno je da uloga OHR-a i legitimitet Kristijana Šmita ostaju ključna pitanja koja izazivaju razdor u vezi sa situacijom u BiH.
Podseća se da Kina i Rusija ne priznaju Šmita kao visokog predstavnika i da su pozvale na zatvaranje OHR-a.
Zapadne članice Saveta, uključujući Francusku, Veliku Britaniju i SAD, tradicionalno se protive nametanju vremenskog okvira za zatvaranje OHR-a bez pozivanja na agendu "5+2", koja predstavlja skup od pet ciljeva i dva uslova koje je utvrdio PIK i koji moraju biti ispunjeni pre zatvaranja OHR-a.
Od pravnog savetnika UN može se tražiti i mišljenje o procedurama za imenovanje visokih predstavnika u BiH prema Aneksu 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma.
Kako je navedeno u tekstu, takvo mišljenje verovatno bi uključivalo analizu postupanja Saveta po ranijim imenovanjima i procenu da li je zakonski potrebno odobrenje Saveta, jednoglasnost u Upravnom odboru ili saglasnost strana u BiH.
- Pružanjem autoritativne pravne osnove, zahtev bi mogao da pruži zajedničku referentnu tačku za buduće diskusije Saveta o OHR-u - navodi se u tekstu.
Ključno pitanje za Savet je kako očuvati stabilnost u BiH. Napomenuto je da su vlasti Republike Srpske od oktobra 2025. godine preduzele korake koji su pomogli u smanjenju neposrednih tenzija.
- Jedna od opcija za članove Saveta bila bi da izdaju saopštenje u kojem bi uzeli u obzir korake deeskalacije koje je Republika Srpska preduzela od oktobra 2025. godine - istaknuto je u tekstu.
Dodaje se da ta opcija ide uz potvrđivanje posvećenosti Saveta suverenitetu, teritorijalnom integritetu i ustavnom poretku BiH, i pozivajući sve strane da reše preostale sporove kroz dijalog i u skladu sa ustavnim okvirom i sudskim odlukama BiH.
Navedeno je da se čini da su SAD promenile pristup BiH, čiji je predstavnik u debati u oktobru 2025. rekao da više ne teže izgradnji nacije ili snažnoj međunarodnoj intervenciji i da je došlo vreme za lokalna rešenja, predvođena lokalnim akterima koji predstavljaju tri konstitutivna naroda BiH.
U tekstu se dodaje da je odluka SAD da ukinu sankcije vlastima Republike Srpske označila znatno odstupanje od višegodišnje američke politike.
- Iako se čini da je ovaj pristup doprineo smanjenju političkih tenzija, njegova dugoročna održivost ostaje neizvesna - napomenuto je u tekstu u kojem se dodaje da taj stav Trampove administracije nije jednako podržan širom Vašingtona.
Polugodišnja debata u Savetu bezbednosti UN o BiH biće održana 12. maja. Sednica je zakazana za 10.00 časova po istočnoameričkom vremenu, odnosno za 16.00 časova po istočnoevropskom.
(Srna)
Kategorije: GlobOtporNe propusti: Don't miss
5/3/2026 9:26:06 AM