Ustavni sud odbacio je tužbu Grada Zagreba zbog dočeka rukometaša

Ustavni sud je rekao svoje. Barem zasad. Tročlano sudačko vijeće u utorak je jednoglasno odbacilo ustavnu tužbu Grada Zagreba protiv Vlade jer je, bez gradske dozvole, preuzela organizaciju dočeka rukometne reprezentacije na zagrebačkom Trgu bana Jelačića u veljači ove godine. Grad Zagreb pokušao je pred Ustavnim sudom osporiti odluku Vlade smatrajući da je takvim svojim postupanjem povrijedila ustavna prava na lokalnu i područnu (regionalnu) samoupravu da samostalno uređuje poslove koji su u ovlasti lokalnih vlasti. Ustavni sud je odbacio tužbu Grada zaključivši da se ne radi o „pojedinačnom aktu“ za koji je nadležan Ustavni sud, kao i da Grad, prije obraćanja Ustavnom sudu, nije iscrpio sva pravna sredstva. Grad Zagreb, međutim, tu neće stati. Nakon objave rješenja Ustavnog suda, zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomašević po prvi put je izvijestio javnost da je Grad, istovremeno s ustavnom tužnom, na zagrebačkom Upravnom sudu pokrenuo i upravni spor protiv Vlade. „Nećemo odustati sve dok javnost ne dobije jasne odgovore na ova ključna pitanja za diobu vlasti i vladavinu prava“, poručio je Tomašević. Najavio je da će, ako bude potrebno, nakon dovršetka upravnog spora ponovno ići na Ustavni sud. O detaljima tog novog postupka, Tomašević nije govorio. Naš pokušaj da doznamo sadržaj upravne tužbe naišao je na zid šutnje u nadležnim gradskim uredima. O upravnoj tužbi protiv Vlade javnost doznala od – Vlade Za razliku od ustavne tužbe koja je objavljena na stranicama Gradske skupštine, upravna tužba ne samo da nije nigdje objavljena na stranicama Grada, nego se o pokretanju upravnog spora protiv Vlade nigdje, do prije dva dana, nije službeno govorilo. Ustavna tužba objavljena je kao dio materijala za sjednicu 24. veljače kada se odlučivalo o tome da Gradska skupština podrži inicijativu gradonačelnika da Ustavnom sudu podnese ustavnu tužbu radi zaštite prava na lokalnu samoupravu. O njoj se satima raspravljalo (1, 2, 3) u Gradskoj skupštini, a prije toga i danima u javnosti. Gradonačelnik Tomašević je o ustavnoj tužbi govorio i na konferenciji za novinare. Pretresao se javno njezin sadržaj, njezina osnovanost i njezine političke implikacije. Na kraju se skupštinska većina Možemo! i SDP-a s 24 glasa „za“, uz 16 opozicijskih glasova „protiv“, podržala gradonačelnika Tomaševića da se u zaštiti prava na lokalnu samoupravu obrati Ustavnom sudu. O postojanju upravne tužbe javnost je, pak, prvo doznala na indirektan način, ne preko Grada ili gradonačelnika, nego preko Vlade koja je tužena strana u sporu. I to tek ove srijede, istoga dana kada je, čudnom koincidencijom, pred kraj radnog dana objavljena odbijenica Ustavnog suda. Samo par sati ranije, Vlada je na zatvorenom dijelu sjednice utvrđivala odgovor koji će poslati Upravnom sudu u upravnom sporu zbog dočeka rukometaša kojeg je pokrenuo Grad Zagreb. Kako je riječ o zatvorenoj sjednici Vlade s koje se u pravilu materijali ne objavljuju, pokušali smo jučer od Grada dobiti presliku upravne tužbe kako bi „pravovremeno i potpuno informirali javnost“, ali bez uspjeha. Zamolili smo odgovor do kraja radnog dana, ali nitko od nadležnih nam nije baš ništa odgovorio. Uputili smo molbu u više gradskih ureda. Dopisom smo se obratili Uredu gradonačelnika i glasnogovornici Dinki Živalj. Molbu smo poslali i u Stručnu službu Gradske uprave na čijem je čelu pročelnik Željko Matijašec, ujedno jedan od aktualnih kandidata za suca Ustavnog suda. Presliku upravne tužbe zatražili smo i od pomoćnice pročelnika za zastupanje Grada kao i od voditeljice Službe za zastupanje u upravnim postupcima i upravnim sporovima. Bez rezultata. Tako je javnost ostala zakinuta za informaciju kada je upravna tužba podnesena, tko ju je u ime Grada pokrenuo, je li za to angažiran vanjski odvjetnički ured i – najvažnije – što piše u tužbi protiv Vlade, na koje se zakone i druge propise Grad poziva i s kojim argumentima. Upravni spor je trebao biti prvi Ustavnu tužbu gradske su vlasti uporno gurale u prvi plan od samog početka i po svaku cijenu. Vjerojatno je u Gradu ocijenjeno da je to atraktivniji pravni mehanizam putem kojeg je lakše poslati političke poruke, dok je istovremeno upravni spor ocijenjen kao javnosti manje atraktivan postupak zaštite prava na lokalnu samoupravu, u kojem su bitne procedure, rokovi i brojna papirologija s tim u vezi. Riječ je o postupku koji će zasigurno puno duže trajati nego što je bio ovaj aktualni na Ustavnom sudu. Moguće da će upravni spor ići kroz dvije faze – prvo na Upravnom sudu, a ako će jedna od strana biti nezadovoljna moći će se, nakon prvostupanjske presude, obratiti i Visokom upravnom sudu, a tek nakon pravomoćne presude eventualno ponovno i na Ustavni sud. .faktualno-newsletter-cta { border: 1px solid #CCC; padding: 2rem; text-align: center; margin-bottom: 2rem; } .faktualno-newsletter-cta h2 { font-size: 1.25rem; font-weight: 600; margin-bottom: 1rem; text-align: center; } .faktualno-newsletter-cta p { margin-bottom: 0; } .faktualno-newsletter-cta .button-primary { background: red; color: #fff; padding: .5rem 1.5rem; text-decoration: none; text-transform: uppercase; font-size: 0.875rem; font-family: "Arial", sans-serif; border-radius: 32px; margin-bottom: 1rem; display: inline-block; transition: all 0.2s ease-in-out; } .faktualno-newsletter-cta .button-primary:hover { background: #cc0000; } Prijavite se na besplatni tjedni newsletter: FAKTUALNO Prijava Prijavom pristajete na Uvjete korištenja i Politiku privatnosti. Dio pravnih stručnjaka od početka je upozoravao da bi Grad, prije obraćanja Ustavnom sudu, trebao prvo ići pred Upravni sud, jer da Ustavni sud nije ovlašten preispitivati ustavnost Zaključka Vlade o organizaciji dočeka zato što to nije ni zakon niti neki drugi propis. Vedran Đulabić, redoviti profesor na Katedri za upravnu znanost zagrebačkog Pravnog fakulteta, još je u veljači, nakon sporne vladine organizacije dočeka rukometaša, rekao kako smatra da su jaki argumenti Grada za tužbu prema Ustavnom sudu „jer zakoni jasno propisuju nadležnost gradova da upravljaju svojim javnim površinama, što obavezuje i Vladu“, ali da se ustavna tužba podnosi nakon što je iscrpljen redoviti pravni put. „To prvo mora ići pred Upravni sud, jer se bojim, ako se preskoči Upravni sud, da će Ustavni sud naprosto donijeti rješenje o odbijanju, odbacivanju toga i reći će gospodo, niste iskoristili redoviti pravni put“, ustvrdio je tada Đulabić. To se sada i dogodilo. Sličnog je stava bila i Ana Horvat Vuković s Katedre za ustavno pravo. „Pravo na lokalnu i regionalnu samoupravu štiti se, kad govorimo o pojedinačnim pravnim aktima (odlukama), ustavnom tužbom, ali tek nakon iscrpljenih drugih dostupnih pravnih lijekova. I to tek iznimno, kad govorimo o tzv. komunalnoj ustavnoj tužbi, dakle ustavna tužba koja štiti baš napadnuto temeljno pravo na tu lokalnu autonomiju“, objasnila je tada Horvat Vuković. Pravna analiza Jasne Omejec amnestira Vladu Da zagrebačka Gradska skupština ne može izravno od Ustavnog suda tražiti ocjenu ustavnosti Zaključka Vlade o organizaciji dočeka rukometaša, upozoravala je u veljači i Jasna Omejec, bivša predsjednica Ustavnog suda,a sada profesorica u trajnom zvanju na Katedri za upravno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu. „Prethodno mora biti pokrenut upravni spor, što je uvjet za tzv. komunalnu ustavnu tužbu“, izjavila je tada Omejec. Početkom ožujka u časopisu „Novi informator“, Omejec je objavila stručni članak u kojem je provela pravnu analizu javnog okupljanja povodom dočeka rukometaša u svjetlu Zakona o javnom okupljanju, Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, Zakona o komunalnom gospodarstvu te komunalnih općih akata Grada Zagreba, osobito Odluke o komunalnom redu i njezinih nižih provedbenih akata. Kao relevantne dokumente za pravnu analizu istaknula je i Zaključak Gradske skupštine od 11. studenog 2025. godine kojim se poziva zagrebački gradonačelnik na poduzimanje mjera kojima će se osigurati da se na površinama i u prostorima kojima upravlja Grad ne koriste fašistički ili ustaški simboli ili pokliči, uključujući poklič „Za dom spremni” te Zaključak Vlade od 2. veljače 2026. godine u vezi dočeka rukometne reprezentacije u organizaciji Vlade i Hrvatskog rukometnog saveza. Upozorila je i na niz propusta gradskih vlasti prilikom organiziranja, a potom otkazivanja dočeka rukometne reprezentacije u režiji Grada. Pri tome je imala uvid u podatke Policijske uprave Zagrebačke o podnesenim, odnosno povučenim prijavama javnog okupljanja i s tim povezanim suglasnostima. Pravna analiza Jasne Omejec vjerojatno obuhvaća i relevantne aspekte na koje se moguće poziva Grad u upravnoj tužbi, ali to ne možemo znati, jer upravnu tužbu, podsjetimo, unatoč molbi nismo dobili na uvid od Grada. Za potrebe ovog teksta, spomenut ćemo samo jednu od konstatacija Jasne Omejec: da Vlada, unatoč tome što sebe u svom Zaključku naziva suorganizatorom dočeka zajedno s Hrvatskim rukometnim savezom, to ne može biti jer Vlada nije pravna osoba. Zbog nedostatka pravne osobnosti, Vlada tako nije mogla biti ni ovlašteni podnositelj zahtjeva za korištenje Trga bana Jelačića na kojem se održao doček rukometaša, a iz istih razloga – jer nije pravna osoba pa stoga ne može ni biti organizator –  nije bila dužna podnijeti ni zahtjev za postavljanje pokretnih naprava na javnom okupljanju. Ukratko, nakon provedene pravne analize, Omejec zaključuje da „ni Zaključkom Vlade, a ni njezinim postupanjem 2. veljače 2026. godine u okolnostima konkretnog slučaja nije došlo do neustavnog zadiranja u samoupravne ovlasti jedinica lokalne samouprave“. O ustavnoj tužbi odlučivalo samo troje sudaca Vratimo se na upravo objavljeno rješenje Ustavnog suda. O ustavnoj tužbi Grada Zagreba odlučivalo je tročlano vijeće, a ne kao što je uobičajeno vijeće od šest ustavnih sudaca ili, u nekim slučajevima, plenarna sjednica svih sudaca. Riječ je o postupku tzv. početne trijaže, odnosno o tročlanom vijeću koje odlučuje o tome ima li uopće pretpostavki za odlučivanje o nekoj ustavnoj tužbi. Ono ne raspravlja o meritumu ustavne tužbe, je li neko ustavno pravo prekršeno ili nije. Takvih tročlanih „trijažnih“ vijeća na Ustavnom sudu ima ukupno četiri. Zanimljivo je da je ustavna tužba Grada Zagreba došla u trijažno vijeće u kojem sjede ustavni sudac Mato Arlović, predsjednik vijeća i zamjenik predsjednika Ustavnog suda kojem za desetak dana ističe mandat, ustavna sutkinja Maša Marochini Zrinski koja za desetak dana stupa na dužnost zamjenice predsjednika Ustavnog suda umjesto Arlovića te ustavni sudac Miroslav Šumanović koji je na Ustavnom sudu u drugom osmogodišnjem mandatu. Prema Poslovniku Ustavnog suda, predsjednik Suda upućuje određeni predmet sucu-izvjestitelju prema abecednom redu prezimena sudaca. Iznimno, predsjednik Ustavnog suda može predmet uputiti sucu i izvan utvrđenog rasporeda, uvažavajući „uža stručna usmjerenja“ pojedinog suca. Iz rješenja Ustavnog suda u predmetu Grada Zagreba ne vidi se tko je bio sudac-izvjestitelj – Arlović, Marochini Zrinski ili Šumanović. Nema ni javno dostupnog podatka je li predmet dodijeljen abecednim redom ili je predsjednik Ustavnog suda Frane Staničić dodijelio predmet izvan rasporeda uvažavajući nečije „uže stručno usmjerenje“. U svakom slučaju, rješenje o odbacivanju ustavne tužbe Grada Zagreba doneseno je jednoglasno, podrškom sve troje ustavnih sudaca. Da se netko od njih usprotivio ili da je vijeće ocijenilo da predmet ustavne tužbe ima širi značaj, o ustavnoj tužbi Grada Zagreba bi se odlučivalo na sjednici svih sudaca Ustavnog suda. Možda bi i tada bila donesena ista odluka o odbacivanju, ali bi sjednica na kojoj je svih 13 sudaca, a ne samo njih troje, bila prilika da se možda čuju i drugačija mišljenja. Tomašević: Ustavni sud nije odgovorio na ključna pitanja Tročlano vijeće odbacilo je ustavnu tužbu Grada ocijenivši da osporavano postupanje Vlade ne predstavlja „pojedinačni akt“, što je ključni preduvjet za podnošenje ustavne tužbe te da zbog toga nema pretpostavki da Ustavni sud odlučuje o meritumu spora. Ustavni suci navode i da je nužno prije obraćanja Ustavnom sudu iscrpiti dopušteni pravni put što u ovom slučaju nije učinjeno. U rješenju se, istina, dodaje i to da članak 63. Ustavnog zakona o Ustavnom sudu predviđa da se može obratiti Ustavnom sudu i prije iscrpljivanja pravnog puta, ali samo u slučaju „kada se osporenim pojedinačnim aktom grubo vrijeđaju ustavna prava, a potpuno je razvidno da bi nepokretanje ustavnosudskog postupka za podnositelja ustavne tužbe mogle nastati teške i nepopravljive posljedice“. U slučaju tužbe Grada Zagreba, tročlano trijažno vijeće je zaključilo da te pretpostavke iz članka 63. Ustavnog zakona nisu ispunjene. Odnosno, da pojednostavimo, ne postoji osporavani akt, nego se problematizira postupanje Vlade, a i događaj koji je za Grad sporan dogodio se 2. veljače, dakle već je prošao, pa praktički nema opasnosti da bi nepokretanjem ustavnog postupka naknadno mogle nastupiti nepopravljive posljedice za Grad. Komentirajući odluku Ustavnog suda, Tomašević je u izjavi odaslanoj medijima ustvrdio da Ustavni sud nije odgovorio ni na jedno temeljno ustavno pitanje, a pogotovo ne obrazloženo kako to propisuje članak 6. Konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Očekivao je pravičan postupak u kojem će sudjelovati svi ustavni suci koji će odgovoriti na tri ključna pitanja koje je postavio Grad. „Umjesto toga, Ustavni sud je bez odlučivanja o sadržaju zahtjeva odbacio tužbu i to u tročlanom vijeću bez rasprave o ustavnim pitanjima koje je Grad postavio“, ustvrdio je Tomašević. Iz Grada su očekivali da će se Ustavni sud jasno odrediti u odnosu na razgraničenje ustavnih komunalnih nadležnosti lokalnih jedinica i Vlade u raspolaganju prostorom na području grada. Nije odgovoreno ni na pitanje može li Vlada svojim postupanjem, bez donošenja pisane formalne odluke, zaobići zakonitosti i ustavnosti, samo na temelju činjenice da odluka nije donesena u propisanoj formi, nego da se radi o činu bez formalne odluke. I treće o čemu se izbjegao očitovati Ustavni sud je pitanje smije li Vlada ignorirati propise koje je donio Sabor, kao što su Zakon o javnom okupljanju i Zakon o komunalnom gospodarstvu, a koji se primjenjuju na sve fizičke i pravne osobe.. Hoće li i u kojoj mjeri na ta pitanja, ili barem dio njih, sada odgovoriti Upravni sud teško je reći bez uvida u upravnu tužbu. U svakom slučaju, lako je moguće da na kraju, nakon upravnog spora, sve ponovno završi pred Ustavnim sudom. Samo je pitanje hoće li se tada itko sjećati kako je i zašto sve – počelo. The post Ustavni sud odbacio je tužbu Grada Zagreba zbog dočeka rukometaša appeared first on Faktograf.hr.