Šefica delegacije Evropskog parlamenta Marta Temido izjavila je da su evroparlamentarci dobili "zabrinjavajuće izveštaje" o represiji nad demonstrantima u Srbiji.
Ona je to rekla na konferenciji za medije u Beogradu u petak, nakon niza sastanaka koje je petočlana delegacija imala sa predstavnicima vlasti, dela opozicije, medija, civilnog sektora i akademske zajednice.
Proevropska opozicija je od evroparlamentaraca zatražila presumeravanje sredstava iz Plana rasta EU za Zapadni Balkan civilnom društvu i nezavisnim medijima, dok je vlast optužila delegaciju EP da nije želela da čuje "činjenice".
Fokus razgovora bio je na temama istaknutum u dve prošlogodišnje rezolucije EP o Srbiji, poput polarizacije i povećane represije nakon pada nadstrešnice u Novom Sadu i stradanja 16 osoba.
Na sastancima je, prema rečima Marte Temido, bilo reči o slobodi medija, izbornom procesu i implementaciji svih preporuka OEBS-ove Kancelarije za demokratske institucije i ljudska prava (ODIHR).
"Dobili smo zabrinjavajuće izveštaje o represiji nad demonstrantima, uključujući njihovo praćenje. Mi pozivamo na hitnu i nepristrasnu istragu svih optužbi. Takođe smo dobili zabrinjavajuće izveštaje o finansijskim, administrativnim i fizičkim pritiscima na zaposlene u akademskoj zajednici i ograničenje medijskih sloboda", rekla je Temido.
Ona je rekla da poseta delegacije Evropskog parlamenta pokazuje "da je Srbija prioritet za nas". Prema rečima šefice delegacije, zemlja beleži dobre rezultate u ekonomiji, ali su zajedničke vrednosti i vladavina prava ono što je važno.
"Ekonomija može da nekad doživi neuspeh, ali naše vrednosti ne smeju", kazala je Temido.
Temido je demantovala navode provladinih medija da su članovi delegacije Evropskog parlamenta tražili da ne posete izložbu o ustaškom logoru Jasenovcu, koja je postavljena uoči njihovog dolaska u holu parlamenta Srbije.
"Mi to nismo tražili, već smo posetili tu izložbu. To pokazuje jedan mračan trenutak u istoriji. Svi imamo mračne trenutke u svojoj istoriji, ali je važnije da gledamo u budućnost", rekla je Temido.
Izložbe o Jasenovcu i 'Oluji'Delegaciju EP su u institucijama Srbije dočekale dve izložbe. U holu Narodne skupštine izložena je postavka "Jasenovac – trajna opomena", o logoru u kojem je kvislinški režim u takozvanoj Nezavisnoj Državi Hrvatskoj tokom Drugog svetskog rata ubijao Srbe, Jevreje, Rome i antifašiste.
Predstavnici vlasti Srbije tvrdili da je delegacija EP "tražila da u Skupštini Srbije ne prođe kroz centralni hol, što su evroparlamentarci demantovali i ranije tokom dana.
"Temelji Evropske unije zasnovani su na antifašizmu i nemam nikakav problem da pogledam izložbu o Jasenovcu", rekao je novinarima član Evropskog parlamenta Tonino Picula nakon obilaska izložbe.
U Ministarstvu za evropske integracije Piculu je dočekala izložba fotografija iz akcije "Oluja" kojom je Hrvatska 1995. povratila deo svoje teritorije, koja je bila pod kontrolom takozvane "Republike Srpske Krajine".
Picula je povodom obeležavanja godišnjice "Oluje" u avgustu 2025. objavio svoju fotografiju iz rata na kojoj je u uniformi i sa oružjem, što je izazvalo kritike Beograda.
Ko se (ni)je sastao sa delegacijomDelegaciju EP, koju predvodi portugalska evroposlanica Marta Temido, nije primio predsednik Srbije Aleksandar Vučić, kao ni predsednica parlamenta Ana Brnabić koji su bili van zemlje.
Prethodno su i Vučić i Brnabić izjavili da ne žele da se sastanu sa evroparlamentarcima tvrdeći da ih nisu ni obavestili ni pitali o dolasku, što je EP demantovao.
Devet članova delegacije Odbora za spoljne poslove (AFET) razgovaralo je sa predstavnicima medija, organizacija civilnog društva, istraživačkih centara, akademske zajednice i studenata.
Evroposlanici će nakon posete Beogradu, koja traje od 22. do 24. januara, podneti izveštaj odboru u Evropskom parlamentu.
Vlast: Delegacija nije bila spremna da čuje činjenicePotpredsednica Skupštine Srbije iz vladajuće SNS Marina Raguš izjavila je da misija EP "nije bila spremna da čuje činjenice".
Ocenila je da su evroparlamentarci došli u Beograd sa "presudom", nazivajući tako Rezoluciju EP.
"Neće nama nijedna strana misija određivati ko će biti vlast ovde ili pokušati da obara Ustavom garantovani pravni poredak", poručila je Raguš.
Ona je ocenila da vladajuća većina "ne odgovara" misiji EP jer ne želi da prizna nezavisnost Kosova ili uvede sankcije Rusiji.
Brnabić optužila misiju EP za 'podršku blokadama'Predsednica Skupštine Srbije Ana Brnabić optužila je u petak članove delegacije Evropskog parlamenta u Srbiji da su u "političkoj misiji podrške blokaderima", aludirajući na studentske blokade koje su trajale mesecima nakon tragedije u Novom Sadu u novembru 2024. godine.
Ona je na konferenciji za medije u parlamentu kritikovala i predstavnike opozicije u Srbiji koji su se sastali sa članovima EP, te ih optužila da su "ponovo zahtevali sankcije za Srbiju i njenu međunarodnu izloaciju".
"Oni su se pohvalili da su tražili sankcije za ljude koji obavljaju najvažnije državne funkcije, ali i za ljude koji nisu funkcioneri, već im iz bilo kog razloga smetaju", rekla je Brnabić.
Ranije u petak Brnabić je na društvenoj mreži X napisala da misija EP koja boravi u Beogradu "ne predstavlja duh Evropskog parlamenta, niti evropske vrednosti".
Šta je zahtevala opozicija?Proevropska opozicija tražila je od delegacije EP presumeravanje sredstava iz Plana rasta EU za Zapadni Balkan organizacijama civilnog društva i medijima koji doprinose očuvanju osnovnih ljudskih prava i sloboda.
Lider Pokreta slobodnih građana (PSG) Pavle Grbović rekao je da vlast zloupotrebljava evropska sredstva.
"Da bi kupovali softefere kojima prate novinare i aktiviste", naveo je.
Zahtevali su i personalizovane sankcije za ljude iz vladajuće Srpske napredne stranke (SNS) i druge, među kojima su naveli novog načelniku Uprave kriminalističke policije Marka Krička.
Takođe su tražili da Evropska narodna partija (EPP) razmotri pridruženo članstvo SNS u toj političkoj grupi u EP.
Grbović je rekao da su od evroparlamentaraca dobili poruku da Srbija ima evropsku budućnost, a da su oni preneli da u Srbiji postoji evropska aleternativa.
"Vučić je najveća prepreka za evropsku budućnost i mir u regionu", ocenio je Grbović govoreći o predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću.
EP već ukazao na povećanu represiju u SrbijiEvropska delegacija dolazi u Srbiju tri meseca nakon što je u Evropskom parlamentu predsetavljena Rezolucija u kojoj se govori o polarizaciji i povećanoj represiji u Srbiji godinu dana posle pada nadstrešnice u Novom Sadu i stradanja 16 osoba.
U prethodnoj Rezoluciji, iz maja 2025, konstatuje se određeni napredak, ali se navodi da Srbija i dalje mora da prevaziđe značajne prepreke na putu ka EU.
To su unapređenje unutrašnjeg političkog dijaloga, sprovođenje reformi u oblasti vladavine prava i borbe protiv korupcije, sveobuhvatni sporazum o normalizaciji odnosa sa Kosovom i potpuno usklađivanje sa spoljnom politikom EU.
Evroposlanici su u tom dokumentu izrazili duboku zabrinutost zbog sistemskih problema - građanskih sloboda, podele vlasti, korupcije, zaštite životne sredine, institucionalne i finansijske transparentnosti, posebno u vezi sa infrastrukturnim projektima, i odgovornosti.
Sastav delegacije EPU delegaciji su tri člana konzervativne Evropske narodne partije (EPP), najveća grupa u EP, dva člana grupe Socijalisti i demokrate, a po jednog imaju Zeleni, liberalna grupa Obnovimo Evropu, desna grupa Evropski konzervativci i reformisti, i krajnje desna grupa Evropa suverenih nacija.
Članovi delegacije iz EPP su Rajnhold Lopatka (Reinhold) iz Austrije, Davor Ivo Štir (Stier) iz Hrvatske i Rasa Juknjavičenje (Juknevičiene) iz Litvanije. Socijaliste i demokrate predstavljaju šefica delegacije Marta Temido i izvestilac EP za Srbiju Tonino Picula iz Hrvatske.
U ime Zelenih u delegaciji je Vladimir Prebilič iz Slovenije, grupu Obnovimo Evropu predstavlja Helmut Brandšteter (Brandstätter) iz Austrije, Evropske konzervativce i reformiste Šerban-Dimitrie Sturza (Serban-Dimitrie Sturdza) iz Rumunije, a Evropu suverenih nacija Petr Bistron (Bystron) iz Nemačke.