Napori da se pronađe rešenje za zaustavljanje skoro četvorogodišnjeg rata Rusije protiv Ukrajine izgleda da su naišli na zid pošto su se u Moskvi sastali američki pregovarači i ruski predsednik Vladimira Putina, dok Kremlj i ruski zvaničnici pokazuju malo spremnosti da odustanu od svojih tvrdih zahteva.
Specijalni izaslanik Bele kuće Stiv Vitkof (Steve Witkoff) vratio se u SAD u sredu a da se nije sastao s ukrajinskim predsednikom Volodimirom Zelenskim, posle pet sati razgovora u Kremlju o mirovnom predlogu koji su sastavile SAD i za koji se smatra da je u velikoj meri naklonjen ruskim interesima.
Očekivalo se da će se američka delegacija, u kojoj su bili Vitkof i zet predsednika Donalda Trampa (Trump), Džared Kušner (Jared Kushner), sastati sa Zelenskim negde u Evropi posle odlaska iz Moskve, budući da je ukrajinski lider bio u Irskoj.
Umesto toga, dan posle jednih od najintenzivnijih diplomatskih napora da se okonča najveći sukob u Evropi od Drugog svetskog rata, Zelenski je rekao da će ukrajinski pregovarači razgovarati s evropskim savetnicima za nacionalnu bezbednost, a zatim otići u SAD.
Ukrajinski ministar spoljnih poslova Andrij Sibiha rekao je novinarima u Briselu, tokom sastanka ministara spoljnih poslova NATO-a, da je "bilo kontakta između šefa ukrajinske delegacije i gospodina Vitkofa" posle sastanka i da je američka delegacija navela da su razgovori imali "pozitivan ishod". On nije dao druge detalje.
Predsednik SAD Tramp još nije javno govorio o sastanku, ali je britanski premijer Kir Starmer (Keir) rekao je da odsustvo napretka pokazuje da Putin trenutno nije zainteresovan za postizanje sporazuma o okončanju rata.
"Svi znamo da Putin odugovlači, da ne želi da sedne za pregovarački sto, da ne želi da postigne sporazum", rekao je u sredu Starmer u britanskom Donjem domu.
"Moramo da nastavimo da vršimo pritisak na svaki mogući način... To jest, da podržimo Ukrajinu kapacitetima i resursima, ali i da osiguramo da naše sankcije, delovanjem sa saveznicima, nanesu što više štete ekonomiji Rusije i pritisak koji možemo da izvršimo, nastaviće da to čini", dodao je on.
Tvrdi zahtevi MoskveVitkof, koji se bavio nekretninama i koji nema prethodnog diplomatskog iskustva, nije dao izjavu ruskim medijima pošto je otišao iz Kremlj posle svog šestog sastanka s Putinom, umesto toga uputivši se ka američkoj ambasadi pre nego što se vratio u SAD.
Odmah posle sastanka, Jurij Ušakov, iskusan diplomata i Putinov glavni savetnik za spoljnu politiku, opisao je sastanak kao "konstruktivan", ali je rekao ruskim medijima da mir nije ni bliži ni dalji.
Iako su se dve strane saglasile da detalje razgovora drže van javnosti, Ušakov je novinarima u Moskvi u sredu rekao da je učešće Ukrajine u NATO-u bilo "jedno od ključnih pitanja" o kojima se razgovaralo.
"Američki partneri su potvrdili svoju spremnost da uzmu u obzir naša razmatranja i naše ključne predloge", dodao je Ušakov.
Generalni sekretar NATO-a Mark Rute (Rutte) rekao je na konferenciji za novinare u Briselu da je dobar znak što se razgovori vode, ali da članice saveza moraju podržati Kijev kako bi ga postavile u najjaču moguću poziciju tokom pregovora.
"Moramo da osiguramo da dok se vode, a nismo sigurni kada će se završiti, da je Ukrajina u najjačoj mogućoj poziciji da nastavi borbu, da se bori protiv Rusa", rekao je Rute.
Neposredno pre razgovora, Zelenski je rekao da postoji su "sada više nego ikada" bolje šanse da se postigne dogovor. Time je bio u oštrom kontrastu s Putinom koji je nekoliko sati kasnije optužio evropske vlade da pokušavaju da blokiraju mirovni proces, uz upozorenje da je Moskva, ako Evropa želi da započne rat s Rusijom, spremna da se bori.
Vitkof i Kušner su otišli u rusku prestonicu pošto je početni američki predlog od 28 tačaka iznenadio Ukrajinu.
Taj dokument – za koji se uglavnom smatra da je u skladu s nekoliko ruskih ciljeva – "prerađen" je na 19 tačaka posle razgovora američke i ukrajinske delegacije prošle nedelje.
Evropske vlade su takođe iznele amandmane i kontrapredloge nacrtu plana, nastojeći da uklone ili ublaže odredbe za koje su navele da podrivaju suverenitet Ukrajine.
"Sastanak uopšte nije bilo pregovaranje. Bilo je to namerno, nedvosmisleno predstavljanje ruskih preduslova. Putin sada čeka da vidi da li će ova direktna poruka promeniti Trampov stav", rekla je Tatjana Stanovaja, ruska politička analitičarka koja sada živi u inostranstvu.
Pre sastanaka u utorak, Putin je zauzeo ratoboran stav, upozoravajući da će Rusija uključiti evropske države u pregovore ako one priznaju, kako je naveo, "realnost na bojnom polju" u Ukrajini.
"Nemamo nameru da se borimo protiv Evrope, to sam rekao 100 puta", rekao je Putin. "Ali ako Evropa želi ponovo da se bori i počne, onda smo spremni za to odmah."
Evropa odbija prekrajanje graniceEvropska unija je više puta ponovila da neće prihvatiti nasilno prekrajanje granica u Evropi i da samo Ukrajina može da odluči o budućnosti svoje teritorije.
Putin je insistirao da Ukrajina preda istočni region Donbas kako bi osigurala mir, uključujući područja koja Rusija nije uspela da osvoji tokom više od tri i po godine rata. Kijev je odbacio te uslove i odbacio pokušaje Moskve da ograniči težnje Ukrajine za članstvo u NATO-u ili da ograniči veličinu ukrajinskih oružanih snaga.
Ukrajina je otvoreno izrazila zabrinutost da će se Vašington i Moskva saglasiti oko plana za okončanje najvećeg kopnenog rata u Evropi od 1945. godine.
Tramp je vodio predizbornu kampanju 2024. tvrdeći da može da reši rat za 24 sata, ali postizanje sporazuma o okončanju ruske invazije pokrenute u februaru 2022, ispostavilo se teškim. Tramp je izrazio frustraciju prema obe strane dok su se razgovori mesecima odugovlačili, a poslednjih nedelja ponovo intenzivirali.
Ukrajina strahuje da bi neki uslovi mirovnog plana mogli da je učine izloženom za eventualno rusko osvajanje, mada su SAD takođe Kijevu ponudile 10-godišnju bezbednosnu garanciju.
Putin je rekao da je spreman da razgovara o miru, ali da će, ako Ukrajina odbije sporazum, ruske snage napredovati dalje i zauzeti više ukrajinske teritorije.
Neki od Vitkofovih prethodnih postupaka uzbunili su spoljne posmatrače, koji strahuju da je manipulisan ili da pogrešno razume komplikovane istorijske konture rata.
Vitkof se za razgovore s Putinom i drugim zvaničnicima oslanjao na prevodioce koje je obezbedio Kremlj, umesto da koristi prevodioce koje je odobrila američka ambasada.
Posle poslednjeg sastanka Vitkofa s Putinom u avgustu, američki i evropski zvaničnici rekli su da je izaslanik pogrešno razumeo geografiju ukrajinske teritorije na koju Putin ima pretenzije.