[ata: foa'i]
By LALI STAFFPago Pago - AMERIKA SAMOA
O le aoauli o le aso 27 o Novema, 2025, e tusa ai ma fa’amaumauga a le faamasinoga, na o’o atu I se tamaloa Asia, e suafa ia Guofeng Tan, i le Ofisa a Leoleo ma fa’ailoa atu i leoleo, lona fasiotia o lona to’alua ma sana uo fa’apouliuli.
Ae o le aso lava lea e tasi, na vala’au atu ai le aufaigaluega a le LBJ, i le ofisa a leoleo i Fagatogo, e tusa ai ma ni tagata maliliu se to’alua, ua taunu’u atu i le falema’i.
Sa agai atu sui o vaega su’esu’e a le Ofisa a Leoleo (CIIB), i le falema’i mo le amataina o a latou su’esu’ega, ma talatalanoa ai ma se tamaitai Asia, na avea ma molimau. Ma e tusa ai ma le faamatalaga a le molimau, na valaau atu le tina ua maliu, ia te ia (molimau) e alu atu e la te ‘a’ai i le aoauli.
O lea na alu atu ai le molimau ma piki mai le tina na maliu, i le faleoloa a le H&L i Nu’uuli ma la agai i le Coconut Point, ma paka i tua o le ‘hall’ a le EFKAS.
Sa o la tatalaina ia faitoto’a pito i tua o le taavale ma tapena a la mea’ai i luga o le fola o le taavale, ae alu atu le tamaloa lea ua maliu, ma latou ‘a’ai faatasi.
O le taimi lea na taunu’u atu ai ai loa Tan (le na molia), ma tatala le faitoto’a o le taavale, i le itu a le avetaavale, ma ia iloa atu i latou ia o lo’o ‘a’ai mai i tua o le van. Na toe tapuni e Tan (le na molia) ia le faitoto’a a le taavale ma savali atu i le pito i tua o le taavale ma oso i totonu o le taavale, ma se naifi.
Sa faamatala e le molimau, ia le latou tutu faatasi uma i tafatafa o le nofoa avetaavale, a’o talanoa atu ia Tan (le na molia) i le tamaloa ua maliu, ae sa le’i malamalama ai le molimau. Ona ta’ua lea e le molimau, ia le tuiina e le na molia, o le tamaloa, a’o ‘ai’oi atu le fafine lea ua maliu (o le to’alua a Tan), e soia. Ae na liliu mai Tan (le na molia), i le tui ia le vai taumatau a le fafine lea ua maliu.
Sa ta’ua e le molimau ia la fa’ate’ia tele o ia ma lona fefe, na ia ‘ai’oi atu ai i le na molia, e vala’au ia le vaega lavea’i a le falema’i, ae na faatonu o ia e Tan (le na molia), e aua le pisa, a leai o le a tui foi ma ia.
Sa faatonuina e Tan (le na molia) ia le molimau e aumai se mea e sai ai le vae o lona to’alua (lea na maliu), e taofi ai le toto, ae peitai, sa le’i fa’amanuiaina lea taumafaiga. Sa ta’ua e le molimau ia le tipiina e le na molia, o le fusipa’u mai i le itu a le aveta’avale ma tu’u atu ia te ia (molimau) e saisai ai le manu’a o le vae a lona to’alua (le fafine na maliu), ae peitai, e le’i manuia lea togafitiga.
Na fa’aauau ona fa’amatala e le molimau, le faatonuina o ia e Tan (le na molia), e ave le taavale e momoli ai le au manunu’a, i le falema’i. Ae o le taimi lea, na savali ai i fafo ia Tan (le na molia) mai i le taavale, ma tapuni ia faitoto’a pito i tua o le taavale. Ona faapea lea ona faia e le molimau, ma ia aveina le taavale e momoli ai i la’ua ua maliliu, i le falemai. Ae mulimuli atu ia le na molia.
Ina ua faatalanoaina e leoleo ia Tan (le na molia), sa ia faamatalaina e faapea, o le masina o Aukuso sa ia mauaina ai, i luga o le telefoni a lona to’alua (lea ua maliu), ia faamaoniga, o le faia o seisi ana uo. Sa fa’amaonia e le na molia, ia lona ‘ai’oi i lona to’alua, e tu’u lona feso’ota’i atu i lana uo (le tamaloa ua maliu), ma sa folafola lona to’alua, o le a fa’auma.
Ma na ta’ua foi e le na molia, ia lona talanoa i le tamaloa lea sa fa’auo ma lona to’alua (lea ua maliu), o ia (le na molia), e alofa i lona aiga ma lona to’alua. Ae peitai, sa toe maua mulimuli e Tan (le na molia), o lo’o fa’aauau pea ona talanoa lona to’alua ma lana uo.
Sa ta’ua e le na molia, ia lona talanoa fa’atolu i le uo a lona to’alua, ae peitai, sa fai atu le alii (lea ua maliu), e pule le na molia, i lana mea e fai, ua o la le popole atu i ona lagona.
O le aso 27 o Novema, 2025, e pei ona sa ta’ua e le na molia, o le aso fanau a lona afafine lona lua. Ma na ia ala i luga i le 6 i le taeao, e tatala le faleoloa, ona ia toe fo’i lea e toe moe, i le 7, o lea lava taeao.
O le 8 i le taeao lava lea e tasi, sa fafagu atu ai o ia e lona to’alua, ma fai atu, o le a alu e faatau mai ni oloa, i se faleoloa si’i atoa. Sa faatonuina e le na molia, ia lona to’alua, e toe fo’i atu i le aoauli, ona ua mae’a ona oka se keke mo le aso fanau a le la teineititi lona lua, e mana’o le na molia, e alu e piki mai.
Ae peitai, e le’i toe vave fo’i atu le fafine, ma sa valaau iai Tan (le na molia), po o fea o iai. Ae sa ta’ua e le na moila, le ita o lona to’alua ma fai mai ia te ia, e aua ne’i toe fesiligia o ia (fafine). Sa faapea mai foi le fafine ia Tan (le na molia), o le a alu e piki mai le keke. Ae peitai, o se taimi mulimuli ane, na toe vala’au atu ai lona to’alua, o la e la te tafafao ma lana uo i le Coconut Point, e le toe fo’i atu.
Sa faamaonia e le na molia, ia lona ita tele ma ia fa’anoi ai se taavale, ma agai atu loa i le Coconut Point, e su’e lona toalua. Ma e taunu’u atu, o lo’o paka mai lana van, i tafatafa o le taavale a le uo a lona to’alua (le tamaloa ua maliu).
Na faamatala atili e le na molia, ia lona ita tele, ma lona manatuaina o sana naifi e teu i lalo o le nofoa a le avetaavale. Ma sa ia muamua tatalaina le faitoto’a o le itu avetaavale ma se’i mai lana naifi, ae e le’i savali aga’i i tua o le van. Sa ia va’aia ai le nonofo faatasi mai o lona to’alua ma lana uo tamaloa, ae o lo’o nofo le molimau, i leisi itu o le taavale.
Sa ta’ua e le na molimau ia le taumafai o le uo a lona to’alua, e oso atu ia te ia, ina ua ia vaai mai o tu atu atu, ma o iina na ia (le na molia) tui ina ai le uo tama a lona to’alua. Sa taumafai le uo tama a lona toalua e solomuli ma togi mai o ia (le na molia) i se ato, ae peitai, sa toe tago le na molia, i le toe tui o ia.
Ina ua taumafai lona to’alua e taofi le na molia, sa ia ta’ua ia lona tui ina o lona to’alua, ae na te le’i fuafuaina.
Na finau le na molia, e le’i iai sona mafaufau e fa’ao’o le oti i se tasi, ae sa na’o na taumafai e fa’afefe la’ua.
Sa faamatala e Tan (le na molia), ia lona faatonuina o le molimau, e momoli ia lona to’alua ma le tamaloa na malilu, i le falemai. Ae na alu sa’o o ia i le ofisa a leoleo. Sa ia fa’amaonia foi le faamatalaga a le molimau, i lona faatonuina o le molimau e saisai le vae o lona toalua ona o le masau o le toto.
Na lokaina loa Guofeng Tan ma molia i moliaga e ono, na aofia ai le Fasioti tagata i lona tulaga e lua, Fasioti tagata le fuafuaina, Fa’ao’olima i lona tulaga muamua, Fasioti tagata i lona tulaga muamua ma le Fa’ao’olima i lona tulaga muamua.
O le moliaga o le Fasioti tagata le fuafuaina – O se vaega ‘C’ i solitulafono mamafa, e mafai ona nofosala ai i le falepuipui, e le silia ma le fitu tausaga, po o se sala tupe e le silia ma le $5,000 po o faasalaga uma e lua.
Ae o isi moliaga e lima, o ni vaega ‘A’ i solitulafono mamafa, e mafai ona faasala oti ai se tagata, po o le soloatoa i le falepuipui, po o le nofosala i le falepuipui, mo le 10 tausaga.
E leai se vaegatupe na fa’atulagaina, e tatalaina ai i tua le na molia, a’o fa’agasolo lona faamasinoga.
Section: Le Lali
View the discussion thread.