[ata: foa'i]
By LALI STAFFPago Pago - AMERIKA SAMOA
TATALAINA ALOAIA LE MAOTA FONO FOU A AMERIKA SAMOA
O le aso Faraile o le vaiaso ua mavae, sa faapea ona aofia potopoto ai ta’ita’i o le Tafatolu o le Faigamalo a Amerika Samoa, faapea nisi o malo fa’aaloalogia, lea sa aofia ai le Afioga i le Ao o le Malo o Samoa, Tuimalealiifano Vaaletoa Sualauvi II ma le Masiofo ia Faamausili Leinafo, o le Afioga i le Palemia o Samoa i le Laaulialemalietoa Leauatea Polataivao Schmidt ma le faletua ia Tupea Heather Schmidt, faapea ma le Afioga i le Fofoga Fetalai o le Palemene a Samoa, ia Auapaau Mulipola Aloitafua Mulipola, aua le tatalaina aloaia o faitoto’a o le Maota Fono fou a le malo.
E tusa ai ma se fa’aaliga mai i le ofisa o le kovana, e pei ona fa’asalalauina i luga o Upega Tafa’ilagi, ua ta’ua ai e le malo le faataunu’uina o lenei faamoemoe, “o se talafa’asolopito lenei aso i le faamanatuina o le umusaga o le Maota Fono Faitulafono a le malo o Amerika Samoa.’
Ma i lana saunoaga i le aso tatalaga o le maota fono fou, i le aso Faraile o le vaiaso ua mavae, na saunoa ai le Afioga i le Kovana ia Pulaalii Nikolao Pula, “
Harmony Faoa-Danielson brings touch of Am Samoa to a USA school project E fa’atutupuina e le Atua augatupulaga e avea ma taitai e le oia gofie i le faatuatua, ma tautuaina tagata o Amerika Samoa.”
“O se sulu o le faamoemoe ma le auaunaga mo tagata o Tutuila ma Manu’a,” o upu ia sa faatusaina ai e le Afioga i le Kovana, ia le Maota fou.
Ma sa ia ta’ua foi e faapea, “O lenei faamoemoe ua ausia, o se ta’utinoga fa’afouina lenei mo le atunu’u, ma mautinoa ai o leo o Tutuila ma Manu’a, o le a lagonaina pea ma fa’amamaluina i totonu o ona pa vaeloto.”
ALOA’IA SE ATA TUSIA A SE ALO O AMERIKA SAMOA I TOTONU O AMERIKA
O le fa’ai’uga o le tausaga na mavae, sa malaga atu ai le tamaitai o Harmony Faoa-Danielson, mai Amerika Samoa, ma fa’amautu i le setete o Oklahoma ma fa’aauauina ai lana vasega 12.
Ae o sana ata tusia, ua faapea ona aloa’ia i totonu o lana aoga, i Lawton ma sa ta’ua a lana faiaoga tusi ata, o Deborah McNally ia le ausia e le ata tusia a Harmony, ia vaega uma o lo’o a’oa’oina i totonu o le latou vasega.
Sa ta’ua e McNally, o lenei a’oa’oga, o se vaega muamua e fa’aulufale atu ai fanau a’oga, i le mataupu tusi ata.
I le faamatalaga a Harmony, sa ia tusia ia ata o mauga ia e faamanatu atu ia te ia, lona nu’u iinei i Amerika Samoa. Ma ua ia fuafuaina e vali nei mauga i le lanu moana ma le lanu meamata.
Sa ta’ua e Harmony, o le tusi ata o se tulaga e fiafia ai tele ma e fiafia lava e tusi ata o tagata.
SUI E LE KOMITI FAAFOE A LE KOLISI IA LANA PERESETENE
O le aso Lulu, Novema 26, 2025, i sana fa’aaliga fa’alautele, na fa’alauiloa mai ai e le Afioga i le Kovana ia Pulaali’i Nikolao Pula, ia se suiga po o ni tofiga fou, i totonu o le Komiti Faafoe o Aoaoga Maualuluga (BHE).
E to’afa i latou sa faapea ona toe suia i totonu o le Komiti Faafoe.
Ae o le aso 24 o Novema, 2025, sa faapea ona salalau ai se fa’aaliga mai i le BHE, e fa’alauiloa ai le le toe fa’afouina o le konakarate a le peresetene o le Kolisi, lea sa fa’amae’aina i le aso ananafi, Tesema 1, 2025.
Sa ta’ua i le tusi mai i le BHE, ua mae’a ona fa’alauiloa atu lea tulaga i le tamaitai peresetene, ia Dr. Rosevonne M. Pato faapea taitai o le Kolisi, i sa latou fonotaga na faia i le aso lava lea e tasi (Novema 24, 2025).
Ma na ta’ua foi i le tusi a le Komiti Faafoe, le amataina nei, Tesema 2, 2025 ona avea le Taitaifono o le BHE, le susuga i le Faifeau Toeaina Fouvale Asiata ma peresetene le tumau o le Kolisi, se’ia toe maua mai seisi fa’aaliga.
O lenei tusi, sa sainia lava e le susuga ia Asiata, i le avea ai o ia ma Taitaifono o le BHE.
Section: Le Lali
View the discussion thread.