[ata: SN]
By LALI STAFFPago Pago - AMERIKA SAMOA
TOE LOKA LAVA LE ALII NA VALA’AU I LEOLEO
E tusa ai ma fa’amaumauga a le faamasinoga, o le afiafi o le aso 3 o Novema, sa vala’au ai le alii o Kevin Harris i le Ofisa a Leoleo i Tafuna, e ripotia le sauaina o ia e nisi, i le malae tenisi, i le paka Liona.
Sa faapea ona agai atu leoleo i le nofoaga na tupu ai le fa’alavelave ma sa taofia e Harris le taavale a leoleo, ae e feosofi atu i fafo leoleo e latou te talanoa, ae amata ona fa’aalia e Harris (le na molia) ia ni uiga le taupulea, na aofia ai ma lona fesiligia leoleo, po o ai le latou Supavaisa.
Na fa’ailoa atu e leoleo ia Harris, na . atu e fesoasoani ia te ia, ae peitai, sa fa’aalia e le na molia ia lona le talitonu i leoleo ma musu e tali fesili a leoleo.
Sa agai atu se tasi o leoleo e faatalanoa ia molimau sa iai i le taimi na tupu ai le faalavelave. Ma sa ‘autasi uma faamatalaga a molimau, i le faapisapisa o, o le na molia ma le fa’atupu vevesi, a’o faia ta’aloga tenisi a le fanau.
Na faapea loa ona taumafai leoleo e ave faapagota ia Harris (le na molia) ae peitai, sa tete’e le alii ma ina ua mafai ona tu’uina o ia i totonu o le taavale a leoleo, sa fa’aauau ona ia lafoina ni faamatalaga taufa’amata’u, i leoleo.
E o’o lava i le taimi na o latou taunu’u ai i le ofisa a leoleo, sa fiu leoleo e tau ave le na molia, i totonu o le ofisa ae sa tete’e le alii, ma i’u ai lava ina si’i e leoleo o ia, i totonu o le ofisa.
Sa tu’ua’ia foi e le na molia, ia se tasi o leoleo, i le faia o ni uiga mataga ia te ia. Ae sa mafai ona iai se molimau, e fa’amaonia le le tupu o ni ia tulaga.
Na molia ia Kevin Harris i le Faatupu Vevesi i nofoaga faitele – O se vaega ‘B’ i solitulafono mama, e mafai ona nofosala ai i le falepuipui, e o’o atu i masina e ono, po o se sala tupe e le silia ma le $500; po o faasalaga uma e lua.
E $500 na fa’atonuina le na molia, e totogia, e tatalaina ai o ia mai i le falepuipui, a’o faagasolo lona faamasinoga.
MOLIA SE ALII I LONA SAUAINA O SEISI ALII MA TAUMAFAI E AVE LANA TELEFONI
I le 9:25 i le po Novema 3, 2025, sa valaau atu ai se tasi i le Ofisa a Leoleo i Tafuna, ona o se alii, ua nofo ma sauaina seisi alii na fai sana telefoni, ina ua musu e tu’u atu lana telefoni.
Sa agai atu leoleo i Fogagogo, i le nofoaga na tupu ai le faalavelave ma e taunu’u atu leoleo, o lo’o taumafai le aiga o le alii na a’afia, e fofo ona manu’a. Na aveina loa e leoleo ia le na a’afia, i le ofisa a leoleo i Tafuna, ina ia mafai ona togafitia le na manu’a, e le EMS.
Sa faamatalaina e le na manu’a, i leoleo ia la’ei a le na molia ma o se taimi mulimuli ane, sa faamaonia ai le suafa o le na molia, o le susuga ia Vaefa Mikaele.
Ina ua faatalanoaina e leoleo ia le na a’afia, sa ia faamatalaina le faia o sana telefoni, i ona aiga i Samoa, i luga o lana lava telefoni, ae alu atu le na molia ma talosagaina le fia fa’aaogaina o lana (le na a’afia) telefoni.
Ae peitai, ona sa le’i tali mai le na a’afia, sa ia ta’ua le tu’iina o le itu tauagavale o ona foliage, e le na molia, i se ipu ti. Ma sa ta’ua foi e le na a’afia, ia lona va’aia o le na molia, ua u’u mai se naifi ma fa’amata’u ai o ia, i le oti.
O iina na tamo’e ese atu ai le na a’afia, ma sulufa’i atu i le fale a le na vala’au i leoleo.
Sa faapea ona aveina atu e le EMS ia le na a’afia, i le falema’i Faga’alu mo le togafitia o ona manu’a.
Ina ua faatalanoaina e leoleo ia Vaefa Mikaele (le na molia), sa ia faamatalaina lona mana’o e fa’aaoga le telefoni a le na a’afia, ae peita’i sa le’i ano atu le alii na a’afia. O le mafua’aga lea na ia tago ai loa i le tu’i.
Na fesiligia e leoleo ia Lafaele (le na molia) pe sa ia fa’aaogaina se a’upega e fa’ao’o ai manu’a i le na a’afia. Na tali Lafaele, sa ia u’uina mai se ipu ti ma fa’aaoga e tu’i ai foliga o le na a’afia.
Sa fa’amaonia i su’esu’ega a leoleo, le nonofo faatasi o Lafaele ma le na a’afia, i Fogagogo. O ni alii na malaga mai Samoa mo galuega, ma sa na’o la’ua na i le fale, i le taimi na tupu ai le faalavelave. O le faia a le to’alua lea, o le tausoga a le na a’afia, e faaipoipo i le tuafafine a Lafaele (le na molia).
Na molia Vaefa Mikaele i le Fa’ao’olima i longa tulaga e tolu ma le Faatupu Vevesi i totonu o le aiga.
O le moliaga o le fa’ao’olima, o se vaega ‘B’ i solitulafono mama, e mafai ona nofosala ai i le falepuipui, e o’o atu i le ono masina, po o se sala tupe e $500; po o faasalaga uma e lua.
O le moliaga o le fa’atupu vevesi, o se vaega ‘C’ i solitulafono mama, e mafai ona nofosala ai i le falepuipui, e o’o atu i aso e 15, po o se sala tupe e $300; po o faasalaga uma e lua.
E $1,000 le tupe sa faatulagaina e mafai ona tatalaina ai le na molia, mai i le falepuipui, a’o faagasolo lona faamasinoga.
LEAI SE TUPE FAATULAGA E LE FAAMASINOGA E TATALAINA AI I TUA SE ALII MOLIA I LE FASIOTI TAGATA
Hawaii News Now – Ua te’ena e le faamasinoga i Hawaii, ia se talosaga a le loia a Tanumafili ‘Tano’ Fotu (le na molia), mo le fa’atulagaina o se vaegatupe e mafai ona tatalaina ai o ia i tua, a’o fa’agasolo lona faamasinoga.
O Fotu, sa tula’i i luma o le faamasinoga, i le aso Faraile o le vaiaso ua mavae, e tali ona moliaga, o le fasioti tagata fuafuaina i lona tulaga e lua, faapea ma moliaga e lua, i le umia o a’upega.
O lo’o molia lenei alii e 22 tausaga, ona o se faalavelave na tupu ia Novema 23, lea sa ia fanaina ai se tamaloa e 39 tausaga, i Kalihi.
E tusa ai ma fa’amaumauga a le faamasinoga, sa ta’ua i ripoti a leoleo, le sauaina e le ua molia, ia le atalii o le tamaloa. Ae e oso atu le tamaloa, ae tago Fotu se’i ane sana fana ma fana ai le tamaloa.
Sa te’ena e Fotu ona moliaga, i luma o le faamasinoga, ae peitai, na toe ave’esea e le faamasino ia le $1 miliona, lea sa fa’atonuina Fotu e totogi, e tatalaina ai i tua, a’o fa’agasolo lona faamasinoga.
Section: Le Lali
View the discussion thread.