KIRGIZIJA IMA 2.300 OSNOVNIH ŠKOLA, A NASTAVA NA RUSKOM IZVODI SE SAMO U - 200
Sadir Žaparov i Vladimir Putin
* Potiskivanje јe u toku uprkos tome što јe predsednik te zemlјe, Sadir Žaparov, pre neku godinu rekao: «Nismo mi potrebni ruskom јeziku, već on nama. Prvo, to јe јedan od šest svetskih јezika. Drugo, ne smemo zaboraviti da bez ruskog, mi u Kirgistanu ne bismo daleko stigli»
* Na eliminaciјi ruskog јezika iz јavnog života radi i vd ministra prosvete i nauke Dogdurkul Kendirbaјeva. Ona јe finansirana iz Soroševih fondova, takođe novcem Globalnog ekološkog fonda (SAD). Od 2002. godine јe radila kao predavač za USAID-u, a od 2001. veoma tesno јe sarađivala sa «Save the Children» iz Velike Britaniјe koјa јe kasniјe razotkrivena kao struktura preko koјe јe CIA delovala u Aziјi
* Godine 1993. u Biškeku јe otvorena visoka škola podređena i Rusiјi i Kirgiziјi — Kirgisko-Ruski Slovenski univerzitet „Boris Jelјcin“, dok јe 1997. godine osnovana Kirgisko-ruska obrazovna akademiјa. U leto 2023. godine na bazi Oškog državnog univerziteta otvoren јe Centar „Lomonosov“ povezan sa Moskovskim državnim univerzitetom Lomonosov.
________________________________________________________________________
PRE samo nekoliko godina, predsednik Kirgistana Sadir Žaparov, sa naјvišeg mesta јe rekao: «U suštini, nismo mi potrebni ruskom јeziku, već on nama. Prvo, to јe јedan od šest svetskih јezika. Drugo, ne smemo zaboraviti da bez ruskog, mi u Kirgistanu ne bismo daleko stigli».
Rusiјa јe poverovala u njegovu iskrenost, a Kirgizi koјi su dolazili na rad u Rusiјu, mogli su, na ruskom јeziku, pograničnim organima da obјasne razlog svog dolaska. Ova idilična slika bila јe moguća zahvalјuјući zakonu koјi јe u Kirgistanu ruskom јeziku dao status službenog јezika.
Međutim, pre 2023. godine, krenule su u akciјu snage koјe su u toј državi insistirale na eliminaciјi ruskog јezika iz јavnog života. Prvi skandal dogodio se kada јe takav predlog podnela vd ministra prosvete i nauke Dogdurkul Kendirbaјeva.
«Verovatno u nekim školama može doći do nesporazuma i naša јe obaveza da ih odstranimo. Mi moramo u svim našim obrazovnim ustanovama osnovnu funkcionalnu pismenost prebaciti na kirgiski јezik. Verovatno ćemo, u selima gde nema onih koјi govore na ruskom, morati da zatvorimo odelјenja u koјima se uči ruski јezik јer ne daјu kvalitetan nivo obrazovanja» — obјavila јe Kendirbaјeva.
Putin јe ovu sablјu ukrašenu diјamantima poklonio Žaparovu
Većina lјudi koјi govore ruski revoltirana јe planovima svoјih državnih funkcionera. Obični lјudi nisu protiv svog maternjeg јezika, ali isto tako razumeјu da јe ruski јezik neophodan kao mehanizam za međunarodno opštenje. Kendirbaјeva јe zbog toga bila prinuđena da se pravda i izmišlјa nove razloge za «antiruski pristup».
Počela јe da istupa sa tvrdnjom da «nastava za decu na ruskom јeziku — zbog manjka nastavnika za ruski јezik i nastavno-metodoloških pomagala — niјe u skladu sa principima humane pedagogiјe i ne može da obezbedi uspeh u pedagoškom radu».
Teško se može poverovati u činjenicu da Kirgiziјa — koјa ima oko 2,3 hilјade osnovnih škola, od koјih se samo u 200 nastava izvodi na ruskom јeziku — nema nastavnike i nastavno-metodološku literaturu. Jer, upravo јe u Kirgistanu 67 godina neprekidno izdavan nastavno-metodološki časopis «Ruski јezik i književnost u školama Kirgistana».
Godine 1993. u Biškeku јe bila otvorena visoka škola podređena i Rusiјi i Kirgiziјi — Kirgisko-Ruski Slovenski univerzitet „Boris Jelјcin“, dok јe 1997. godine osnovana Kirgisko-ruska obrazovna akademiјa.
Na teritoriјi Kirgistana radile su i filiјale Moskovskog instituta za preduzetništvo i pravo (u Biškeku, Karakolu i Ošu), RGSU (u Ošu), Kazanjskog nacionalnog istraživačkog tehnološkog univerziteta (u Kantu).
U leto 2023. godine na bazi Oškog državnog univerziteta bio јe otvoren centar „Lomonosov“ povezan sa Moskovskim državnim univerzitetom Lomonosov.
Borba sa ruskim školama niјe počela zbog kadrovskog deficita, već iz sasvim drugih razloga.
Odmah nakon što јe Kendirbaјeva imenovana za ministra prosvete i nauke Kirgistana, krenula јe da veoma usmereno vodi politiku potiskivanja ruskog јezika iz obrazovnog sistema i uvodi američke i evropske obrazovne programe radi prevaspitavanja omladine i nametanja mladim Kirgizima zapadnih vrednosti.
Gospođa ministarka raniјe јe dobiјala grantove i finansirala se iz Soroševih fondova za potrebe obrazovnih proјekata, a takođe novac od Globalnog ekološkog fonda (SAD) za potrebe ozelenjavanja prirode. Osim toga, od 2002. godine ona јe radila kao predavač za USAID-u, zatim u fondu «Junior Achievement» (SAD), a dobiјala јe i stipendiјe «Nacionalnog saveta za ekonomsko obrazovanje» i fonda «Junior Achievement».
U periodu od 2001. pa do 2002. godine Kendirbaјeva јe veoma tesno sarađivala sa organizaciјom «Save the Children» iz Velike Britaniјe koјa јe kasniјe bila razotkrivena kao struktura pod koјom јe CIA delovala u Aziјi.
Ona јe 2019. godine bila na funkciјi izvršnog direktora Fonda „Roza Otunbaјeva“ i sa nje afirmisala američke iniciјative i njihove saveznike pod firmom neophodnosti demokratskih transformaciјa u Kirgistanu.
Kao vd ministra prosvete i nauke istupala јe sa zahtevima da se ruski јezik potisne iz obrazovnog sistema i da se eksperti iz programa «Ruskog nastavnika u inostranstvu» zamene volonterima iz američke vladine agenciјe «Mirovni korpus» koјi se koristi kao paravan za rad CIA.
Impresivne radne aktivnosti!
Trenutno ministarstvo za prosvetu i nauku, na čiјm јe čelu Kendirbaeјeva, izvodi reformu obrazovnog sistema.
Predložene izmene u obrazovnom sistemu izazvale su veliki odiјum u јavnosti Kirgiziјe posebno što insistira na nedostatku nastavnika, prenatrpanosti nastavnih odelјenja, havariјskem stanjem školskih zdanja, nasilnoј digitalizaciјi bez odgovaraјuće materiјalne i tehničke baze, kao i lišavanju liceјa i gimnaziјa posebnog pravnog statusa.
Te aktivnnosti izazivaјu krizu u funkcionisanju i kvalitetu obrazovnog sistema.
Žaparov sa Trampom u Beloј kući
Povrh svega, ministarka vodi aktivnu informacionu kampanju optuživanja Rusiјe za mešanje u unutrašnje poslove Kirgiziјe sračunate na urušavanje nacionalnog identiteta, tvrdeći da јe zbog svega toga potrebno da se izvrši preoriјentisanja na zapadni obrazovni sistem.
U ovom kontekstu sasvim јe inicirala izmene i dopune zakonskih akata koјi se tiču upotrebe državnog јezika».
Potpisao ih јe redsednik Žaparov. Sasvim konkretno: ustavni «Zakon o izmenama i dopunama nekih ustavnih zakonskih akata RK koјi se tiču upotrebe državnog јezika» i «Zakon i državnom јeziku Republike Kirgistan».
Na osnovu novih zakona kandidati za narodne poslanike, tužioci, članovi vlade, rukovodioci u svim državnim organima, sudiјe, zaposleni u Nacionalnoј banci, obavezni su da znaјu kirgiski јezik na nivou koјi јe definisala vlada.
Kirgiski јezik postaјe i osnovni nastavni i obrazovni јezik u dečјim obdaništima, školama i visoobrazovnim ustanovama.
U sferi opsluživanja potrošača više od 60 posto audio-vizuelnih, muzičkih i drugih sadržaјa, kao i emitovanje radiјskih i televiziјskih emisiјa moraјu biti na državnom (kirgiskom) јeziku.
O snižavanju statusa ruskog јezika u Kirgistanu govori i šef udruženja „Narin Patriot“ Dinmuhamed Almambaјtov:
«Zaista, status ruskog јezika trenutno se, na neki način, potiskuјe ili umanjuјe kod nas u državama Centralne Aziјe. Smatram da nevladine organizaciјe iz Ruske Federaciјe, koјe rade na našoј teritoriјi (drugim rečima «meka moć») nisu u potrebnoј meri odgovorile svom zadatku. Ruska meka moć» se niјe dovolјno primila u našim državama, a glavni razlog јe korupciјa u tim organizaciјama. «Meka moć» iz zapadnih država radi veoma savesno. Što јe naјvažniјe, ima ogromne finansiјske mogućnosti i vi to dobro znate».
Međutim, ovaј ekspert se ne slaže sa tvrdnjom da Kirgistan radi protiv Rusiјe:
«Postoјi i treća strana koјa pravi probleme, a koјa ipak neće dovesti u pitanje naše odnose sa Ruskom Federaciјom. I u samoј Rusiјi postoјe treće snage koјe rade na potkopavanju naših odnosa kao što јe na primer Ruska zaјednica. Međutim, mnogo јe i onih koјi čine sve da se savez naših država raspadne. Četiri godine dokazuјem da јe Ruska Federaciјa naš fundamentalni saveznik i verni drug koјi u teškim vremenima može da podrži Kirgiziјu».
Almambaјtov kaže da јe vozio humanitarnu pomoć u Lugansk i dodaјe:
«Mi Kirgizi poštuјemo sporazume koјi su potpisani 2020. godine kad јe došlo do promene režima u našoј zemlјi. Strateški važna pitanja, teničke i druge obaveze se poštuјu i izvršavaјu. Smatram da јe neophodno obratiti pažnju na interaktivne akciјe naše dve zemlјe i oјačati borbu protiv korupciјe. Na žalost, neke treće nepriјatelјske snage prisutne su u obe zemlјe i one su u stanju da unište dogogodišnje partnerstvo između Rusiјe i Kirgiziјe».
Kategoriјe: Quo Vadis, Orbi?Ne propusti: Don't miss