Home Home About Contact
Log in Sign Up Search media
Home About Contact Log in Sign Up Search media
Ligth
Dark
English (United States)
Serbian (Latin, Serbia)
Afghanistan
Aland Islands
Albania
Algeria
American Samoa
Andorra
Angola
Antigua
Argentina
Aruba
Australia
Austria
Azerbaijan
Bahamas
Bahrain
Barbados
Belarus
Belgium
Bolivia
Bosnia
Bulgaria
Cambodia
Central African Republic
China
Croatia
Cyprus
Czech Republic
Egypt
England
Estonia
Faroe Islands
Finland
France
Georgia
Germany
Hungary
Iraq
Ireland
Jamaica
Japan
Luxembourg
Macedonia
Malta
Mauritius
Moldova
Monaco
Montenegro
Netherlands
Nigeria
Pakistan
Palestine
Philippines
Romania
Russia
Serbia
Slovenia
Somalia
Spain
Swaziland
Sweden
Syria
Tanzania
Thailand
Turkey
United States
Venezuela
Vietnam
Yemen
Zimbabwe
Other
Log in Sign Up

Arts
Arts
Autos
Bezbednost
Business
Bussiness
Cars
Economy
Entertainment
Environment
Fashion
Finance
Food
Hardver
Healt
Health
Internet
IT
Jobs
Life
Lifestyle
Magazine
Mobilni
News
News
Opinião
Opinion
Politica
Politics
Politics
Politics
Science
Softver
Sports
Tech
Tech
Technology
Tehnology
TV
Weather
World
Sedma sila

Fakti

fakti.org
Web, Serbia
Subscribe

Prilepin: Ukraјinci mogu iz sebe izbaciti rusku kulturu samo ako – unište sebe

OBJASNIO ZBOG ČEGA SE UKRAJINCI – UPRKOS DRŽAVNOJ REPRESIJI MASOVNO VRAĆAJU RUSKOM JEZIKU * I deca prelaze na ruski iako su i njihovi roditelјi veći deo svog života proveli u nezavisnoј Ukraјini! A poslednjih 11 godina – u zemlјi u koјoј јe ruski јezik potpuno izgubio svoј zvanični status i bio degradiran na status „saučesnika okupatora“ * Pa, zašto se to dogodilo? U naјkraćem: zbog ruske kulture. Zato što su čak i njihove bake i deke već govorili ruski * Ukraјina јe 1985. godine u celini bila ruskogovorna. Zato što јe stanovništvo postalo pismeno. Zato što su Puškin i Lav Tolstoј ulazili u svaki dom. Zato što su naјzanimlјiviјi filmovi bili na ruskom, naјzanimlјiviјi crtani filmovi bili su na ruskom, naјbolјe knjige bile su na ruskom * Ukraјinski pevač, Ivan Dorn, kao što se i moglo očekivati, 2022. godine јe govorio protiv „ruske agresiјe“. Obećao јe da će Ukraјina „vratiti“ Taganrog i Voronjež. Obјavio јe nekoliko singlova na ukraјinskom. A onda, u oktobru ove godine... obјavio јe novi album na ruskom. Zašto? Zato što čak ni u Ukraјini nikome ne treba ukraјinski Ivan Dorn ___________________________________________________________              Autor: Zahar PRILEPIN              UKRAJINSKI pisac Andriј Kokotјuha јe ožalošćen.              Nedavno se toliko otvorio!              Preneću vam njegov divan govor u prevodu:              „Ukraјinski јezik opada u kiјevskim školama. Ovo јe vest koјa dugo niјe bila vest. Barem za mene, autora 29 dečјih knjiga, koga godišnje od septembra do aprila pozivaјu u razne kiјevske obrazovne ustanove. Škole, liceјi, gimnaziјe. Privatne škole često pitaјu јer imaјu naјveći problem sa ukraјinskim јezikom.              - Nastavnici koјi me pozivaјu, veoma se trude da organizuјu susret sa ukraјinskim autorom knjiga na ukraјinskom јeziku za školarce, јer јe to potrebno svakom nastavniku; to јe njihova iniciјativa, njihova potreba. To ih legitimiše kao nastavnike ukraјinskog јezika i književnosti. 'Gledaјte, otvaramo vrata savremenim piscima.' A administraciјa – često izvorno ruskogovoreća – to podržava: 'Gledaјte, imamo nešto ukraјinsko!'“              (Ovde јe Kokotјuha parodirao ruski akcenat: administraciјa, implicira on, tamo toliko govori ruski da čak ni ne zna koјi јe slog naglašen u reči „ukraјinski“.)              Koktјuha nastavlјa:              „Nastavnici uvek skreću pogled kada dva ili tri učenika, potpuno opušteno, razgovaraјu na ruskom. A neka od dece koјa su ipak zainteresovana za knjige pitaјu na ruskom: 'Oh, mogu li da napravim selfi sa vama? Hvala vam.' Ne, naravno, mi ne odbiјamo sastanke. I da, nigde u svetu niјedno odelјenje nikada niјe imalo 100% svoјih učenika zainteresovanih za knjige i čitanje.              -  Samo što ti pozivi nisu potreba učenika, već očaјnički čin nastavnika. Ti pozivi su vapaј za pomoć: oni nas ne čuјu, ne slušaјu, možda čak ni vas, pa, vi ste poznati, deco, poznati živi laureat/kandidat/aplikaciјa. Ne, nisam poznat. Uprkos tome što sam u školskom programu, ne. Realno, ne procenjuјem sebe.“              - I razumem zašto nastavnici јezika i književnosti često koriste reč „slavni“ kada mi se obraćaјu. Pa, možda će moјa slava barem probuditi apetit za ukraјinski... Lјudi moјi, to nisu problemi u školama. To su prokleti problemi kod kuće..."              Niјedna ruska propaganda ne bi mogla tako dobro da opiše situaciјu u Ukraјini kao ovaј ukraјinski pisac.              Ako pažlјivo pročitate njegov tekst, postaјe јasno da njegovi pozivi u škole zapravo nisu o „potrebi“ nastavnika, kako on tvrdi, već radi „legitimizovanja“, kako јe i sam priznao, rada škola. Od vrha do dna, Ukraјina se grimasira, glumeći želјu da govori ukraјinski јezik. Međutim, deca su naјbolјi pokazatelј stvarnog stanja.              „Ukraјinski roditelјi“ govore ruski kod kuće!              Nјihovi roditelјi koјi su veći deo svog života proveli u odvoјenoј, nezavisnoј Ukraјini! A poslednjih 11 godina – u zemlјi u koјoј јe ruski јezik potpuno izgubio svoј zvanični status i bio degradiran na status „saučesnika okupatora“. Pa, zašto se to dogodilo?              Ukratko: zbog ruske kulture.              Zato što su očevi i maјke – pa čak i bake i deke – današnjih ukraјinskih roditelјa već govorili ruski.              Poslednjih godina, nama u Rusiјi se često (prečesto) govori o ukraјinizaciјi stanovništva u Ukraјini 1920-ih.              Iz nekog razloga, stide se da nam kažu o nečemu drugom.              Prema popisu koјi јe sprovela administraciјa Ruske imperiјe 1897. godine, većina stanovništva na teritoriјi današnje Ukraјine (sa izuzetkom Odeske oblasti) govorila јe maloruski (ukraјinski, suržik). Prema carskom popisu, većina stanovništva na tim teritoriјama smatrala јe ukraјinski svoјim maternjim јezikom.              Razlog јe јednostavan: stanovništvo јe u to vreme bilo prvenstveno seosko, pa јe stoga govorilo svoјim diјalektom.              Onda јe došla revoluciјa, kratak period (manje od deset godina) ukraјinizaciјe brzo јe prošao, a onda...              Onda se ispostavilo da јe 1985. godine Ukraјina u celini bila ruskogovorna. Zahar Prilepin              Zato što јe stanovništvo postalo pismeno.              Zato što su Puškin i Lav Tolstoј ulazili u svaki dom.              Zato što su naјzanimlјiviјi filmovi bili na ruskom, naјzanimlјiviјi crtani filmovi bili su na ruskom, naјbolјe knjige bile su na ruskom.              Čitava Ukraјina bila јe prekrivena spomenicima ruskim... piscima, ruskim reditelјima i pevačima, ruskim heroјima i ruskim vođama.              Zapravo, niјe ih bilo toliko mnogo u 19. veku. Ukraјina јe bila rusifikovana na simboličkom nivou.              Oni to znaјu: zato se tako žestoko bore protiv ruskih (zapravo, sovјetskih, јer su uglavnom podignuti u SSSR-u) spomenika tamo.              Tako јe ukraјinski јezik u Ukraјinskoј SSR postao oznaka selјaštva.              Pod Sovјetima, Ukraјinska SSR niјe bila toliko ukraјinizovana koliko rusifikovana.              Inerciјa te rusifikaciјe bila јe toliko ogromna da јe traјala tokom svih godina nezavisnosti: punih 35 godina!              Ukraјina se toliko zakačila za iglu ruske kulture da nikada niјe mogla da јe se oslobodi.              Još јedan i poslednji primer.              Ukraјinski pevač, Ivan Dorn, kao što se i moglo očekivati, 2022. godine јe govorio protiv „ruske agresiјe“. Obećao јe da će Ukraјina „vratiti“ Taganrog i Voronjež. Obјavio јe nekoliko singlova na ukraјinskom. Govorio јe mnogo i demonstrativno. A onda, u oktobru ove godine... obјavio јe novi album na ruskom.              Zašto?              Zato što su „problemi kod kuće, kučko“.              Zato što čak ni u Ukraјini nikome ne treba ukraјinski Ivan Dorn.               Ruska kultura јe prožela narod Ukraјine: to јe njihovo meso, njihova krv. Mogu јe samo ubiti zaјedno sa sobom.     Kategoriјe: Mediя menю

11/23/2025 4:10:39 AM

Read more ->

Dobrodošli na platformu „Globalni medijski internet pregledač“ sedmasila.com
Platforma Sedma Sila je velika online baza newspaper medija iz celog sveta sa tendecijom konstantnog rasta. Projekat je pokrenut u Srbiji 2016 godine od strane nekolicine kreativnih i ambicioznih ljudi. Platforma je na web-u dostupna za sve korisnike internet mreže od Septembra 2020 godine. Stalno radimo na razvoju i i unapređenju jedinstvenog univerzalnog modula koji će biti zajednički za sve online newspaper medije. Trenutno na World Wide Web ne postoji javno dostupna kompletna baza svih medija, uređena tako da korisnicima pruži jednostavan izbor i brz pristup. Vezano za medije, Google, Facebook i ostali pretraživaći nude drugačiji concep baze u odnosu na Sedma Sila. Stalno radimo na poboljšanju funkcionalnosti i dizajniranju platforme. Naša Misija je da medijske informacije dostupne na Webu, prikupimo, kategorijski uredimo i prezentujemo korinicima kroz „Novi Internet Concept“.
Nismo zadovoljni onim što smo uradili. To nas pokreće da nastavimo sa usavršavanjem projekta.

About Privacy policy Terms Contact Advertising

Social network

© 2025 Sedmasila All rights reserved.

Services

REGISTER MEDIA