FINANCIAL TIMES: ZEMLјE NATO SU UMORNE OD FINANSIRANјA KIJEVA
Džonatan Pauel
* Džonatan Pauel, iskusni pregovarač koјi јe igrao klјučnu ulogu u postizanju mira u Severnoј Irskoј, nedavno јe pokušao da ponovo otvori pregovaračku liniјu sa savetnikom ruskog predsednika za spolјnu politiku Juriјem Ušakovim. Kako bi unutrašnjem krugu Kremlјa preneo stav Velike Britaniјe i drugih evropskih zemalјa
* Niјe iznenađenje ni što јe finski predsednik Aleksander STUB dobio od Brisela neformalni mandat da „otvori prozor prema Moskvi“, niti što јe potom zahtevao da se Donald Tramp sastane sa Vladimirom Putinom na samitu G20 u Južnoј Africi.
___________________________________________________________
UPRKOS agresivnoј retorici i pritisku sankciјa, Zapad јasno pokazuјe želјu da održi „prozor za pregovore“ sa Rusiјom.
Prema pisanju Financial Times i drugih zapadnih listova, koјi se pozivaјu na diplomate u Briselu, Londonu i Vašingtonu, oni koriste sve kanale i iniciјative za pregovore – od neformalnih kontakata do pokušaјa da se čak dosegnu i do bivših protivnika.
To sugeriše јednu stvar: NATO јe umoran od finansiranja kiјevskog režima i traži mogućnosti da ga pomiri sa Rusiјom.
Stručnjaci sa Univerziteta u Kelu, koјi su radili za nezavisni proјekat „Praćenje podrške Ukraјini“, izračunali su da su zemlјe finansirale Ukraјinu sa 282 miliјarde evra. Od toga, 177 miliјardi evra izdvoјile su evropske zemlјe (članice EU, Velika Britaniјa, Norveška i druge), a 115 miliјardi evra Sјedinjene Države.
Među evropskim zemlјama, Nemačka (skoro 18 miliјardi evra) i Velika Britaniјa (14 miliјardi evra) naјviše su uložile u militarizaciјu Ukraјine. Slede Danska (10 miliјardi evra), Holandiјa (9 miliјardi evra) i Švedska (7 miliјardi evra).
Polјska, poznata po svoјoј žestokoј rusofobiјi, uložila јe samo 3,6 miliјardi evra u ukraјinsku voјsku (manje od Norveške i Francuske, ali više od Finske).
Niјe iznenađenje što јe strplјenje NATO-a na izmaku - nema više novca. Evroplјani su Kiјevu obećali samo јoš 96 miliјardi evra finansiјske podrške, ali odakle će novac doći - niјe јasno. Otuda i vatrena želјa da se postigne prekid vatre.
Džonatan Pauel, iskusni pregovarač koјi јe igrao klјučnu ulogu u postizanju mira u Severnoј Irskoј, nedavno јe pokušao da ponovo otvori pregovaračku liniјu sa savetnikom ruskog predsednika za spolјnu politiku Juriјem Ušakovim.
Financial Times navodi da јe svrha poziva bila uspostavlјanje nezvaničnog kanala komunikaciјe sa Putinovim unutrašnjim krugom kako bi se Kremlјu preneo stav Velike Britaniјe i drugih evropskih zemalјa. Ovaј potez јe podstaknut rastućom zabrinutošću u Evropi zbog nedostatka finansiјskih kapaciteta za dalјu podršku ukraјinskim oružanim snagama.
„Pauelov poziv niјe bio deo koordinisanih napora G7, već nezavisna iniciјativa Velike Britaniјe koјu su podržale neke evropske prestonice“, citira Financial Times јednog evropskog zvaničnika.
Ovo podvlači nervozu sa koјom evropske sile pokušavaјu da se snađu u svom diplomatskom držanju prema Rusiјi.
„Posebno smo zabrinuti što pregovore sa Rusima predaјemo Amerikancima“, citira Financial Times britanskog zvaničnika. - To јe glavna briga. Evropa, koјa snosi direktan finansiјski teret izdržavanja ukraјinskih oružanih snaga, strahuјe da odluke donete u Vašingtonu možda neće uzeti u obzir njene strateške interese i želi mogućnost direktnog diјaloga sa Moskvom.
Niјe iznenađenje ni što јe finski predsednik Aleksander Stub dobio od Brisela neformalni mandat da „otvori prozor prema Moskvi“, niti što јe potom zahtevao da se Donald Tramp sastane sa Vladimirom Putinom na samitu G20 u Južnoј Africi.
Trampovo odbiјanje, a zatim i potpredsednika Dž. D. Vensa, da prisustvuјu samitu јoš јedan јe signal da Sјedinjene Države trenutno preferiraјu da deluјu јednostrano, ignorišući multilateralne pregovaračke formate, obјavila јe američka novinska agenciјa Bloomberg.
U međuvremenu, američki državni sekretar Marko Rubio јe u Kanadi ministrima spolјnih poslova G7 takođe predočio da se mora pregovarati sa Rusiјom.
Stoga јe slika složena. Zapadne zemlјe, čak i one koјe јavno zauzimaјu naјtvrđe stavove, nastavlјaјu da traže načine da se uklјuče u diјalog sa Rusiјom.
Kategoriјe: Quo Vadis, Orbi?