Mural Ratka Mladića, koji je osuđen u Haškom tribunalu na doživotni zatvor zbog genocida, zločina protiv čovječnosti, kršenja zakona ili običaja ratovanja tokom rata u BiH 1992-1995. u Bosni i Hercegovini, iscrtan je na objektu u kojem se nalazi narodna kuhinja "Mozaik prijateljstva" u Banjaluci.
Kako su izjavili iz ove ustanove za Radio Slobodna Evropa (RSE), mural su primijetili kada su došli na posao u ponedjeljak, 18. augusta. Pretpostavljaju da je naslikan noć ranije, jer kuhinja nedjeljom radi do podne.
Slučaj su prijavili komunalnom odjeljenju Gradske uprave Banjaluka, ali su im rekli, kako navode iz ove narodne kuhinje za RSE, da "prefarbaju sami mural".
Narodna kuhinja "Mozaik prijateljstva", nalazi se u opštinskoj zgradi, u banjalučkom naselju Mejdan.
Negiranje genocida i ratnih zločina krivično djeloBivši visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Valentin Inzko je krajem jula 2021. donio izmjene Krivičnog zakona BiH kojim je zabranjeno negiranje genocida i ratnih zločina.
Odlukom šefa OHR-a, kojom je dopunjen član 145 a, kazna zatvora od tri mjeseca do tri godine predviđena je za one koji javno podstreknu na nasilje ili mržnju usmjerenu protiv skupine osoba ili člana skupine određene s obzirom na rasu, boju kože, vjeroispovijest, porijeklo ili nacionalnu ili etničku pripadnost.
Kaznom zatvora od šest mjeseci do pet godina će se kazniti onaj ko javno odobri, porekne, grubo umanji ili pokuša opravdati zločin genocida, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin utvrđen pravomoćnom presudom, navodi se u odluci.
Odlukom je, kako je saopštio OHR, predviđeno i da će se kaznom od najmanje tri godine kazniti onaj ko dodijeli priznanje, nagradu, spomenicu, bilo kakav podsjetnik ili bilo kakvu privilegiju ili slično osobi osuđenoj pravomoćnom presudom za genocid, zločin protiv čovječnosti ili ratni zločin.
Odluka predviđa i da počinilac krivičnog djela koji je zvaničnik ili odgovorna osoba ili zaposlenik u instituciji vlasti ili bilo kojem organu koji se finansira putem javnog budžeta, kaznit će se kaznom zatvora od najmanje tri godine.
Od skrivanja do zatvoraHaški tribunal je utvrdio da je Mladić kriv za genocid počinjen nad oko 8.000 Bošnjaka u Srebrenici, zaštićenoj zoni Ujedinjenih nacija (UN), u ljeto 1995. godine, progon i prisilno premještanje Bošnjaka i Hrvata širom BiH, terorisanje civila tokom opsade Sarajeva, te držanje pripadnika mirovnih snaga UN taocima tokom NATO bombardovanja 1995. godine.
Osuđen je po 10 od 11 tačaka optužnice za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti. Oslobođen je optužbe za genocid počinjen u šest bosanskohercegovačkih opština tokom 1992. godine – Prijedoru, Sanskom Mostu, Ključu, Kotor Varoši, Foči i Vlasenici.
Na presudu, izrečenu 22. novembra 2017. godine, žalili su se i Haško tužilaštvo i Mladićeva odbrana. Žalbeni postupak proveden je u avgustu prošle godine. Obje žalbe su odbijene.
Tokom procesa, koji je počeo 16. maja 2012. godine i trajao 530 dana, izvedena su 592 svjedoka, te predočeno oko 10.000 dokaznih materijala. Sud je u obzir uzeo i 2.000 presuđenih činjenica.
Najtraženiji haški bjegunac, koji se od pravde skrivao skoro 16 godina, uhapšen je u Srbiji 26. maja 2011. i šest dana kasnije izručen Međunarodnom krivičnom sudu za bivšu Jugoslaviju (ICTY) u Hagu.
Prva optužnica protiv njega je podignuta 24. jula 1995. godine.