[ata: foa'i]
By LALI STAFFPago Pago - AMERIKA SAMOA
POTOPOTO EPIKOPO O MOTU O LE PASEFIKA E SOALAUPULE LE LUMANAI O LE EKALESIA I LE PASEFIKA
I se fonotele a Epikopo o le lalolagi lea sa faataunu’uina i le amataga o lenei masina i FatuoAiga, sa faapea ona soalaupuleina ai e ta’ita’i o le Ekalesia ia le uiga o le faamatalaga, e moni i le Pasefika.
O lenei fonotaga sa amataina i le aso 5 o Aukuso, ae toe tapunia i le aso 11, i lalo o le fa’amalumaluga a le CEPAC (Koneferenisi o le Pasefika FaaEpikopo), o le koneferenisi pito i tele lea a Epikopo, o le lalolagi uma.
Ae le gata i lea, o se taimi o talosaga ma soalaupulega, ma sa aofia ai ma se ‘ava o Feiloaiga, o ‘talanoaga faaleagaga’, e fa’aaogaina ai metotia faasinoti ma se saunoaga mai i le Afioga i le AkiEpikopo ia Gabor Pintér, o le sui mai i le Laumua o le Ekalesia.I
I lana lauga, sa fa’amanino ai e Akiepikopo Pintér le matagofie o Pasefika, i ona tulaga faalenatura, e aofia ai ma se lagona fa’aleagaga, ae fausia i tu ma aganu’u. Ae o lo’o feagai foi ma ona lu’itau, e pei ona saunoa le susuga i le Akiepikopo; e pei o suiga i tul aga o le tau, o ‘ese’esega i tulaga o le tamaoaiga, o sauaga fa’aletagata ma fa’afitauli o lo’o feagai ma fanau talavou.
Ma o nei faafitauli, e pei ona ta’ua e le Akiepikopo, e le o ni atugaluga e mamao mai i tagata, ae ua fili i totonu o soifuaga i aso taitasi.
O le ute o taula’iga a le CEPAC, e pei ona sa saunoa iai le sui mai i le laumua a le ekalesia, o se naunautaiga loloto, ina ia avea ma ekalesia, e moni i le Pasefika. O se ekalesia e aloaia, fa’aaloalo ma aufa’atasi ma tu ma aganu’u, o atamai mai anamua o motu o le Pasefika, i totonu o tatou olaga.
Faatasi ai ma lea manatu, sa fa’aleoina ai e le ta’ita’i o le ekalesia ia nisi o vaega e mafai ona tulimata’i iai le lotu i totonu o le Pasefika, na aofia ai le tausia lelei o gataifale, faatulagaga o ni misiona, gaioiga faamalosi’au, ma le fa’amalosia o tamaitai faapea fanau talavou.
AUAUNAGA E LEAI NI TOTOGI
O le vaiaso nei, sa feiloai ai le Afioga i le Kovana Pulaali’i Nikolao Pula ma le LTC Hope Hashimoto faapea ma SSG Joshua T. Fale, aua le soalaupuleina o se galuega ‘aufaatasi, i le va o le Ofisa o le Soifua Maloloina a Amerika Samoa ma le vaega o foma’i ma tausima’i mai i le ‘1984th U.S. Army Hospital-Pacific’.
I se polokalama faapitoa, ua faapea ona faimalaga mai ai ni fomai ma tausimai a le militeri, e ofoina atu sa latou auaunaga, e aunoa ma se totogi, mo le mamalu lautele, na amata mai i le aso ananafi (Aukuso 14), se’ia o’o atu i le aso Gafua, Aukuso 25.
O nei auaunaga, e aofia ai su’esu’ega fa’afomai, o Nifo, O le siakiina o mata, o tulaga maloloina o amioga, o vailaau faapea ai talavai mo tamaitai ma tina.
TO’A 18 TAGATA O LE PASEFIKA UA MALILIU I LE ‘FIVA O PONAIVI’
E tusa ai ma fa’amaumauga po o ripoti mai i motu ‘ese’ese o le Pasefika, ua fa’amaonia ai le a’afia o le to’a 16,000 o tagata o le Pasefika, i le fa’ama’i o le Fiva o Ponaivi (Dengue Fever), ae to’a 23,500 o lo’o masalomia, ua a’afia ai.
E to’a 18 ua maliliu mai i lenei fa’ama’i, e feavea’i e namu, e aofia ai le to’aono mai i Samoa.
I se ripoti mai i le ‘au atamamai, ua fa’afaigofie ona pepesi lenei faamai, ona o le vevela ma le timu so’o o motu o le Pasefika, ma ua iai se talitonuga o le a fa’aauau ona leaga atili le tala o le tau.
I fa’amaumauga mai Samoa, ua ta’ua ai le silia ma le to’a 1,900 ua fa’amaonia, ua a’afia i le Fiva o Ponaivi, i le vaiaso ua tuanai.
Ma o lo’o galulue fa’avavevave ia ofisa o soifua maloloina a le Pasefika, ina ia tineia lenei faamai, a’o faagasolo pea on pepesi atu i si motu. Ua to’a 18 tagata ua maliliu mai i le faama’i, lea ua ta’ua e le faalapotopotoga o le soifua maloloina a le lalolagi (WHO), o se fuainumera pito sili ona maualuga i le 10 tausaga.
O le fa’ama’i o le Fiva o Ponaivi, e a’afia ai tagata e u e le namu o lo’o feavea’iina le fa’ama’i. Ma e ui ina mafai ona toe malosi se tagata e a’afia i le faamai, i se vaiaso, ae peitai, e iai nisi e le faafaigofie ona fofoina le faama’I, ma o’o ai ina va’aia auga o le maualuga o le fiva, tiga o maso o le tino faapea ma so’oga o ponaivi, niniva le ulu ma le fa’asuati.
E o’o ina tigaina ai le tagata, e o’o atu auga i le manava tiga, o le fa’asuati i taimi uma, sela, sau le toto i gutu ma le isu ma fe’au mamao.
Section: Le Lali
View the discussion thread.