Više od godinu dana nakon što je u Srbiji uvedena obaveza registracije električnih trotineta, rezultati pokazuju da postupak ne ide planiranom dinamikom. Prema poslednjim podacima Agencije za bezbednost saobraćaja, evidencione nalepnice ima svega oko 13.500 vozila, iako se broj korisnika meri desetinama, pa i stotinama hiljada.
Obaveza registracije uvedena je izmenama Zakona o bezbednosti saobraćaja, a Pravilnikom je precizirano da od 15. juna 2024. u saobraćaju ne mogu učestvovati laka električna vozila bez nalepnice. Propisano je da trotineti ne smeju imati motor jači od 0,6 kW, brzinu veću od 25 km/h, niti težinu veću od 35 kg. Ova pravila odnose se isključivo na trotinete bez sedišta, dok monocikli, bicikli i druga slična sredstva ne potpadaju pod ovu obavezu.
Rok za registraciju istekao je pre više od godinu dana, ali su rezultati skromni – do juna 2024. izdato je tek 3.500 nalepnica, dok je do polovine maja 2025. broj porastao na 11.500. Najnoviji podaci potvrđuju rast, ali i dalje daleko ispod očekivanja, posebno imajući u vidu procene da u Srbiji cirkuliše između 250.000 i 400.000 električnih trotineta.
Od početka primene novih propisa u septembru 2023. do kraja 2024. godine evidentirane su 144 nezgode sa učešćem trotineta. U njima je jedna osoba izgubila život, a 131 vozač ili pešak je povređen, među njima i 27 dece. Kontrole pokazuju i druge nepravilnosti – tokom 2024. godine zabeleženo je 941 saobraćajni prekršaj, najčešće zbog nenošenja svetloodbojnog prsluka i vožnje bez evidencione nalepnice.
Glavni problem ostaje sprovođenje nadzora. Saobraćajna policija ne raspolaže dovoljnim kapacitetima za doslednu kontrolu, a na tržištu se i dalje prodaju modeli koji prema tehničkim karakteristikama ne mogu biti registrovani. Dodatni izazov je što mnogi trotineti imaju fabrički limit brzine na 25 km/h, ali se ograničenje može jednostavno ukloniti putem aplikacije.
Procene za Sremsku Mitrovicu pokazuju da bi trotinetara moglo biti između 2.500 i 4.000, ali je samo manji deo registrovan.
Vlasnici trotineta u Sremskoj Mitrovici najčešće se vade na neinformisanost, komplikovanu proceduru ili tehničke prepreke. „Iskreno, nisam ni znao da je obavezna registracija. Vozim do posla i nazad, nikad me policija nije zaustavila, pa nisam ni razmišljao o tome,“ kaže Marko (27). Ivana (34) ističe da je problem birokratija: „Nsam sigurna šta mi je tačno potrebno od papira. Dok sve prikupim, prođe volja.“ Dejan (42) pak ima tehnički problem – njegov trotinet kupljen u inostranstvu premašuje propisane limite: „To znači da ga ne mogu registrovati, pa jednostavno vozim ovako, iako znam da rizikujem kaznu.“
Neregistrovani trotineti nisu samo pravno pitanje, već i bezbednosno. Stručnjaci upozoravaju da bez tehničke kontrole nije moguće biti siguran da je vozilo ispravno, a nalepnica omogućava i identifikaciju u slučaju nezgode ili krađe.
Sa druge strane, građani sve češće primećuju i nesigurno upravljanje. Jedna Mitrovčanka kaže:„Čekala sam kod ‘Mačka’ i žena je toliko nesigurno vozila trotinet kao da ga je tek kupila. Stvorila se kolona jer niko nije mogao da je obiđe, vozila je gotovo po sredini puta. Čini mi se da je danas u gradu prestižnije voziti trotinet nego bicikl, a lako možeš za 20 minuta da prepešačiš od plaže do železničke.“
Vožnja bez evidencione nalepnice formalno se tretira kao saobraćajni prekršaj. Kazne se kreću od 10.000 do 20.000 dinara, a u određenim slučajevima vozilo može biti privremeno isključeno iz saobraćaja. Pored finansijske sankcije, vozači rizikuju i zabranu daljeg kretanja trotinetom do ispunjenja zakonskih uslova.
Policija upozorava da kazne same po sebi nisu glavni problem – mnogo ozbiljnije posledice nastaju u slučaju nezgode. Ako učesnik u saobraćaju vozi neregistrovan trotinet i izazove udes, može snositi veću materijalnu i pravnu odgovornost, jer osiguranje ne pokriva štetu. To znači da vozač može ostati bez pravne zaštite i biti obavezan da iz sopstvenog džepa plati nadoknadu oštećenima.
Iako se broj registrovanih trotineta povećava, trenutni tempo jasno pokazuje da je veliki deo korisnika i dalje van sistema. To ne samo da otežava sprovođenje zakona, već i smanjuje nivo bezbednosti na ulicama. Dok država traži način da podstakne građane da poštuju propise, vozači se često odlučuju da ih ignorišu, oslanjajući se na slabu kontrolu i relativno niske kazne.
Najčešće kazne i posledice za vozače e-trotineta
Prekršaj
Kazna (dinari)
Dodatne posledice
Vožnja bez evidencione nalepnice
10.000 – 20.000
Isključenje vozila iz saobraćaja
Vožnja bez svetloodbojnog prsluka (noću/pri slaboj vidljivosti)
5.000 – 10.000
Upozorenje i zabrana nastavka vožnje dok se ne obezbedi oprema
Vožnja trotinetom sa motorom jačim od 0,6 kW ili bržim od 25 km/h
15.000 – 30.000
Mogućnost trajnog oduzimanja vozila
Učešće u nezgodi bez registracije
Prema proceni suda
Vozač snosi punu materijalnu odgovornost jer osiguranje ne pokriva štetu
The post Trotineti bez papira: Većina i dalje neregistrovana, vozači se vade na birokratiju appeared first on Ozon Media.