[ata: foa'i]
By LALI STAFFApia - SAMOA
FA’ATAGA E LE FAAMASINOGA LE FAIGAMALAGA A SE AIGA INA UA TOE TOLOPO LE LAUINA O LE LATOU FAASALAGA
Ina ua toe tolopo le lauina o le fa’asalaga fa’afa’amasinoga, a nisi o le aiga a Seugamalo Uele Hurrell, ia Me 2026, ua faapea ona tu’uina mai ai ma le fa’atagana, e latou te faimalaga atu i atunu’u i fafo.
Ua mae’a le faamasinoga o Seugamalo ma nisi e to’atolu o lona aiga, ma ua fa’amaonia a latou moliaga, e pei ona sa failaina e le susuga ia Loau Keneti Sio, ia Tesema 2024.
O le vaiaso ua tuanai na faamoemoe e lauina ai o latou fa’asalaga, ae peitai, ua toe tolopoina ia Me 2026, ina ua le auai se tasi o sui o le Ofisa Nofo Va’ava’aia.
O le aiga e aumau i Brisbane, i Ausetalia, ae sa malaga mai i Samoa i le tausaga e 2024, lea na o latou a’afia ai i se fe’ese’esea’iga na tupu i le maota a Loau, i Faleula ma fa’atama’ia ai a latou fale i se afi.
Sa talosagaina e le aiga ia le faatagana a le faamasinoga, e faimalaga atu ai i fafo, ma toe fo’i mai, i le aso ua atofaina, e lau ai lo latou faasalaga.
Na fa’atonuina i latou e le Afioga i le Faamasino o Faamasinoga Faaleitumalo, Leota Ray Schuster, ina ua taliaina le latou talosaga, ina ia logo ia le Ofisa Nofo Va’ava’ai, i le aso e toe taunu’u atu ai i Samoa.
Ua mae’a foi ona fa’aulu e le aiga ia sa latou foi tagi e faasaga ia Loau ma nisi o lona aiga, ona o lea lava faalavelave e tasi.
FA’AUI I TUA SE TAGI A SE MINISITA TAUSI MALO
Ua kilia mai nei ia le ala mo le avea ma sui tauva, mo se tasi o sui talavou, ua faamoemoe atu mo le palotaga lautele ia Aukuso 29, ina ua fa’amanuiaina lana finau e faasaga i se tagi na fa’asaga i lana taumafaiga, mai i le susuga ia Luapitofanua Valasi Tafito, le Minisita o le Soifua Malolo a le itu Tausi Malo.
O le sui tauva ia Tagaloa Leilua Tupou Afa, o lo’o tamo’e o se tasi o sui tauva mo le itumalo a Vaisigano #2, ma o le amataga o lenei vaiaso sa fa’atulagaina ai le iloiloina o le tagi a Luapitofanua. Ae peitai, sa fa’alauiloa mai e lana loia, ua toe fa’aui i tua le tagi a le alii minisita.
Sa ta’ua e le vaega fa’asalalau a le Talamua, atonu ua mafua lea tulaga, ona o se feiloaiga a matai o le nu’u ma sui tauva.
Ae ua toe ai nei o se tagi a le susuga ia Leatinuu Wayne Sooialo lea o lo’o ua avea ma Minisita o Pisinisi Lautele, a le vaega tausi malo, lea o lo’o fa’asaga i le sui tauva a le HRPP, o Ulugia Elon Betham.
O Luapitofanua ma Leatinu’u, o lo’o tauva i lalo o le fu’a a le SUP (Samoa Uniting Party).
KILIA TAGATA PALOTA MAI FALEALUPO E PALOTA
E to’a 16 tagata palota, lea na tu’ua’ia, e leai ni o latou so’otaga ma le itumalo a Falealupo, ua mae’a ona toe kilia mai, e mafai ona palota, ina ua toe fa’aui i tua ia le tagi sa faasaga ia i latou.
Na avea le susuga ia Seumanutafa Isaraelu, o se tasi foi na a’afia i lenei mataupu, ma sui o i latou uma, sa fa’asaga iai le tagi, e fa’atalosagaina ia le fa’amasinoga ina ia toe fa’aui i tua lenei tagi, ona ua mae’a ona fofoina le mataupu.
O i latou ia e to’a 16, lea na tu’ua’i e leai ni o latou so’otaga i Falealupo, sa mulimuli lava i se lisi umi, o i latou na molia i le tulafono. Ina ua mae’a iloiloga a le Ofisa o Palota, sa faapea ona ave’esea uma isi igoa, se’ia vagana ai igoa nei e to’a 16, na fa’ao’oina atu i le Faamasinoga.
Ma i le toe faaui i tua o le tagi fa’asaga i nei igoa e 16, ua faapea ona o’o atu ai le fuainumera o tagata palota a Falealupo, i le 844.
E tolu sui tauva mai i le itumalo a Falealupo, e to’atasi le HRPP ae to’alua ia le FAST, ua nofo sauni e tauva i le palota ia Aukuso 29.
FA’AOPOOPO LE NAFANUA III I VA’A E LEOLEOINA IA LE GATAIFALE MAI SOLITULAFONO
Ua fa’aopoopoina atu nei le va a le ofisa a leoleo a Samoa, le Nafanua 111, i vaa o motu o le Pasefika, i se taumafaiga ina ia leoleo gataifale o le Pasefika aua gaioiga faasolitulafono ma le puipuiga o le saogalemu a le atu Pasefika. O le polokalama ua ta’ua o le “Ika Moana Maritime Operations”, o le a faapea ona o’o mai ai i Samoa ia ni auvaa mai i motu o le Pasefika, e latou te leoleoina ia gatafaile o le pasefika.
O nei gaioiga fa’asolitulafono, e aofia ai faigafaiva faasolitulafono ma gaioiga a faalapotopotoga faasolitulafon, e pei o le feavea’i fa’anana o vaega o fualaau faasaina, faapea ma tagata.
E ono va’a leoleo e aofia ai Fiti, atu Kuki, Tonga, Kiribati, Tuvalu ma Samoa, o atuu’nu vaava’aia e valu, faatasi ai ma se auva’a e to’a 250.
O lenei polokalama o le a talimalo ai Samoa, ma sa amataina mai i le aso Gafua, Aukuso 11, se’ia o’o atu ia Aukuso 18, 2025.
O lenei polokalama, o se auala e fa’amautuina ai le tu’uto o motu o le Pasefika, i se fuafuaga a le PIF (Pacific Island Forum) mo le atina’eina o le leoleoina ma le puipuiga o motu o le Pasefika.
Section: Le Lali
View the discussion thread.