Lideri 47 evropskih zemalja i organizacija okupljaju se u petak na jednodnevnom samitu u glavnom gradu Albanije kako bi razgovarali o izazovima bezbjednosti i odbrane širom kontinenta, s ruskom agresijom na Ukrajinu kao glavnom temom na dnevnom redu.
Zemlje Zapadnog Balkana nadaju se da će se na Samitu Evropske političke zajednice razgovarati i o proširenju Evropske unije.
Na samitu, koji se održava pod motom: "Nova Evropa u novom svijetu: Jedinstvo – Saradnja – Zajedničko djelovanje", bit će riječi i o načinima kako unaprijediti konkurentnost Starog kontinenta i kako se nositi s ilegalnim migracijama.
Samit, kojem prisustvuju i lideri Francuske, Njemačke i Velike Britanije, održava se u trenutku kada se očekuje da Ukrajina i Rusija održe prve mirovne pregovore od početka sukoba.
Ostale teme o kojima se očekuje da će se razgovarati uključuju sigurnost, demokratiju i migracije.
Za Albaniju, koja se još uvijek bori da iskorijeni dugogodišnji uticaj komunističkog režima i da se pridruži EU, ovo je ključni trenutak.
Prije nego se pridruži EU, Albanija mora da se oslobodi reputacije kao centra za pranje novca za trgovce oružjem i drogom. Politička transparentnost je takođe važna nakon spornih izbora, koje je premijer Edi Rama službeno dobio velikom većinom, ali koje tužilaštvo trenutno istražuju i koje opozicija ne priznaje.
Lider opozicije i bivši premijer Sali Berisha (Salji Beriša), najavio je mirne proteste tokom samita u petak.
Stručnjaci smatraju da su Ramini dogovori o prihvatanju migranata iz Italije, povećanju proizvodnje obnovljive energije i otvaranju zemlje za strane investicije – uključujući one zeta američkog predsjednika Donalda Trumpa, Jareda Kushnera – ojačali šanse Albanije za članstvo u EU.
"EU traži jednu priču o uspjehu", ističe Andi Hoxhaj (Hodžaj), stručnjak za Balkan sa lonskonskog King’s Collegea.
"Albanija i Crna Gora bi mogle imati šansu, jer su to vrlo male zemlje koje ne bi imale velik uticaj ni pritisak na EU", dodao je on.
Mnogo toga zavisi od toga koliko same zemlje Balkana žele članstvo u EU.
Hoxhaj tvrdi da je povjerenje u EU u regionu donekle oslabilo, djelimično zbog toga što je proces pristupanja postao previše težak.
Kosovo i Srbija takođe teže članstvu u EU, ali dugotrajni nesporazumi između ovih susjednih zemalja usporili su napredak.
Kosovo je pod sankcijama EU zbog etničkih tenzija na sjeveru zemlje, gdje većinski žive Srbi. U međuvremenu, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ove sedmice učestvovao je na proslavi Dana pobjede u Moskvi, uprkos protivljenju Brisela.
Zvanično, lideri će održati niz tematskih sastanaka.
Samit je korisniji i kao platforma na kojoj lideri mogu održavati bilateralne sastanke ili razgovore u manjim grupama, kako bi izrazili stavove o ključnim evropskim pitanjima.