[ata: foa'i]
By LALI STAFFPago Pago - AMERIKA SAMOA
O le aso 14 o Ianuari, 2025 sa lokaina ai e leoleo ia le susuga ia Peni Ta’i, ona o se faalavelave na tupu i luga o le pasi i le va o ia ma lana uo teine, lea na valaau ai e le ave pasi ia le ofisa a leoleo i Fagatogo mo se fesoasoani.
O le taimi na tupu ai lenei faalavelave, ae ua o’o mai le pasi i Malaeimi, o lo’o agai mai i Sasae. Ae o leoleo sa agai atu i Sisifo, na fetaui ma le pasi i le auala fou lea e afe i totonu o Fagaima, sa faapea ona toe lilium ai ma faatu le pasi.
Ona o le 4:42 i le vaveao lea na tupu ai lenei faalavelave, sa faapea ona fa’aaoga e leoleo a latou moli uila ina ua o latou ulufale i le pasi mo le su’esu’eina o le mataupu.
O le alii ma le tamaitai lea na misa, sa nonofo i le pito i tua o le pasi ma ina ua susulu atu e leoleo a latou moli i foliga o le tamaitai, na molimauina le manu’a o ona foliga.
Na faapea loa ona lokaina mai e leoleo ia Ta’i ma aveina atu o ia faapea ma le tamaitai na a’afia, i le ofisa a leoleo i Tafuna mo le fa’aauauina o su’esu’ega.
Sa fa’atalanoaina foi e leoleo ia le avepasi ma sa ia ta’ua e faapea, o le 4:27 i lea taeao, na ta’amilo mai ai i lana auala masani i lana galuega. Ae ina ua latalata mai i Puapua, sa faatuina e le tamaitai lana pasi. Ma na ia pikiina mai le tamaitai ma agai mai loa lana pasi ile auala tele.
O iina sa fa’atuina ai e Ta’i ia lana pasi. Ma na ta’ua e le ave pasi, a’o sau lana pasi i luga o le alatele, sa ia va’aia le taumafai o le alii ua molia, e ave’ese fa’amalosi mai le tamaitai mai luga o le pasi. Ae peitai, na musu le tamaitai. Ma sa ta’ua foi e le avepasi lona molimauina o le sauaina e le ua molia ia foliga o le tamaitai ma futi lona ulu.
Sa ta’ua foi e le avepasi lona fa’atonuina o le alii ma le tamaitai e o i lalo ma le pasi, ae na mumusu i la’ua, o le mea lea na valaau ai loa e le avepasi ia le ofisa a leoleo.
Ae i le faamatalaga a le tamaitai na a’afia, na usu mai i lena taeao e alu e aumai lana ato mai i sana uo e faigaluega i le kamupani i’a. Ona ua moeumi, ae ona misia ai le pas isa alu ai lana uo. Ma e le’i mana’o e faatali i le pasi na soso’o ai, sa ia savali mai ai i lona nu’u i Auma ma tau mai i Puapua, ona e umi se taimi o tau faatali pasi i Auma.
Ma na ta’ua e le tamaitai na a’afia, le fa’ate’ia o ia ina ua toe tu le pasi ae oso atu ai lana uo tama, le susuga ia Peni Ta’i – lea ua molia i le tulafono.
Sa ta’ua e le tamaitai le le fiafia o Ta’i ina ua vaai ia ia i totonu o le pasi, ae na amata ona ita Ta’i ina ua ala ifo i lea taeao, e le o iai le tamaitai na a’afia i le fale. Ma sa su’esu’eina o ia e Ta’i ma fesiligia o ia i le mafuaaga na alu ese ai ma le fale.
Ma na ta’ua e le tamaitai le fa’ate’ia o ia ina ua tu’i e Ta’i ia lona manava ma futi lona ulu ma po ona mata. Ma sa ia taumafai foi e toso o ia i lalo ma le pasi ae peitai, na musu e alu ona o lona fefe, aua ua na iloa, a alu ese ma le pasi, o le a fasi o ia e le ua molia. Ma o le mafuaaga lea na musu ai e alu i lalo ma le pasi, ae na ia faamoemoe o le a iloa mai e le avepasi le mea o tupu ma valaau leoleo.
Ina ua fa’atalanoaina e leoleo ia le ua molia, sa ia ta’ua e faapea, sa o la nonofo ma lana uo teine, i le fale a sana uo talu le aso Toanai ua te’a atu. Ae peitai, o le 2:00 i lea vaveao, na ala ifo ai, ua tu’ua e le tamaitai le fale ma o lea na alu ai loa e tau saili le tamaitai.
Sa ta’ua e le ua molia ia lona va’aia o le tamaitai ua oso i se pasi i Puapua ma o le mafuaaga lea na ia faatuina ai le pasi. Ma na ia ta’ua lona le fiafia ona o le sola o le tamaitai i lea vaveao ma na ia fia malamalama pe aisea. Ae na fa’ailoa atu e le tamaitai ia te ia, o lo’o alu e nonofo ma sana uo i Pago Pago, ona ua tuli o ia e lona aiga.
Na ta’ua e le ua molia lona fai atu i le tamaitai, e la te toe fo’i i le fale a lana uo e va’ai le la fanau, ae musu le tamaitai. Ma sa ia talosagaina foi le tamaitai, e la te o i lalo ma le pasi, e la te talatalanoa ai. Ae na musu foi le tamaitai.
Ma na ta’ua e le ua molia i lana molimau, o le tamaitai sa ia sauaina o ia ma i’u ina tu’u ai e le tamaitai lona ulu i fafo ma le fa’amalama o le pasi. Ma o lona tago atu e toso mai le ulu o le tamaitai i totonu, lea na mafua ai ona a’afia ona foliga.
O moliaga o Ta’i, e aofia ai le Faatupu Vevesi i totonu o aiga, o se vaega ‘B’ i solitulafono mama. Ae afai e fa’amaonia lea moliaga, o le a faapea ona si’i loa lona moliaga i le vaega e ‘A’.
Ma le moliaga o le Fa’ao’olima i le tulaga e tolu, o se vaega ‘A’ i solitulafono mama, ae afai e fa’amaonia lona moliaga, o le a si’itia loa i le vaega ‘A’ i solitulafono mamafa.
E $5,000 se vaegatupe na fa’atulaga e mafai ona tatalaina ai le ua molia, e faatalitali lona faamasinoga.
Section: Le Lali
View the discussion thread.